U ponedeljak, 8. avgusta, potrošili smo sve Zemljine resurse

Čak pet dana ranije nego prethodne godine, čovečanstvo je potrošilo godišnji budžet prirodnih resursa, poručila je međunarodna istraživačka organizacija Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network), koja pokušava da promeni način na koji svet upravlja prirodnim resursima i reaguje na klimatske promene.

Dan ekološkog duga koji je ove godine došao već 8. avgusta, označava datum kada je ljudska godišnja potrošnja prirodnih resursa prekoračila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To se događa zato što u atmosferu emitujemo više ugljen-dioksida nego što ga naši okeani i šume mogu apsorbovati, iscrpljujemo zalihe ribe i sečemo čume brže nego što se one mogu obnoviti i ponovo izrasti.

Upravo je to ono što WWF, Svetska organizacija za prirodu, koja je partner Global futprint netvorka, nastoji da spreči sprovođenjem projekata zaštite reka, šuma i mora, kao i pozivanjem građana da biraju održive proizvode iz ribarstva.

Emisija ugljen-dioksida najbrži je rastući faktor prekomerne potrošnje i čini čak 60 odsto od ukupnog ekološkog otiska čoveka. Ekološki otisak podrazumeva ljudske potrebe za svim prirodnim resursima - vodom, hranom, vazduhom, energijom.

Ako želimo da postignemo zadate ciljeve klimatskog sporazuma, koji je u decembru 2015. godine u Parizu usvojilo gotovo 200 zemalja, emisije ugljen-dioksida moraće značajno da se snize i dovedu do nule do 2050. godine. To zahteva novi, odnosno drugačiji način života na našoj jedinoj planeti. 

"Takav način života nosi brojne prednosti, a da bismo to postigli, biće potrebno mnogo truda", rekao je Matis Vakernagel, suosnivač i izvršni direktor Global futprint netvorka. "Dobra vest je da je sa trenutnom tehnologijom to ipak moguće i da je dugoročno finanijski povoljno, s velikim koristima koje premašuju troškove. To će podstaći rastuće sektore poput obnovljivih izvora energije, a smanjiti rizike i troškove povezane sa uticajem klimatskih promena na neadekvatnu infrastrukturu. Jedino što nam je za to još potrebno je više političke volje", istakao je Vakernagel.

Najviši ekološki otisak u našoj regionu ima Slovenija, čak 5,8 gha (globalnih hektara). Sledi je Hrvatska sa 3,9 gha, te Bosna i Hercegovina sa 3,1 gha. Najmanji otisak ima Srbija - 2,8 gha. Prema WWF-ovom Izveštaju o stanju planete, sve zemlje našeg regiona žive van mogućnosti svojih prirodnih resursa, a najnoviji Izveštaj o stanju planete biće objavljen 27. oktobra.

Srećom, neke zemlje prihvataju izazov. Kostarika je, na primer, u prva tri meseca 2016. godine čak 97 odsto svoje električne energije proizvela iz obnovljivih izvora. Portugalija, Nemačka i Velika Britanija takođe su dostigle nove nivoe upotrebe obnovljivih izvora energije, dok je vlada u Kini osmislila plan za smanjenje potrošnje mesa kod svojih građana za 50 odsto, što će emisije ugljen-dioksida iz kineske stočarske industrije smanjiti za jednu milijardu tona do 2030. godine.

Svako od nas ima moć da promeni svoj život. Kako bi radili u skladu sa istorijskim Pariskim sporazumom, Global futprint netvork i njihovih 25 partnera pokrenuli su kampanju za povećanje angažmana javnosti - cilj je da se istakne važnost očuvanja prirodnih resursa na održivoj planeti, u kojoj se ljudi i planeta razvijaju.

 

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 21. септембар 2024.
14° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи