Starenje - više od biološke činjenice

U poslednjih sto godina životni vek se produžio za 60%. Očekuje se da će životni vek naše dece biti duži za još deset ili dvadeset godina. Ljudi će živeti 85 godina, a biće na hiljade onih koji će slaviti „trocifren rođendan".

Prateći savremeni trend starenja koji utiče na ekonomski razvoj društva i kvalitet života, organizacija „HelpAge International" iz Velike Britanije, uz pomoć Populacionog fonda Ujedinjenih nacija, razvila je 2013. godine Globalni indeks starenja. Do sada su objavljena tri godišnja izveštaja koja prikazuju multidimenzionalnu prirodu kvaliteta života starijih osoba. Izdvojene su četiri oblasti koje su najvažnije za procenu kvaliteta života: sigurnost prihoda, zdravstveni status, pozitivni lični kapaciteti i pozitivni elementi okruženja. 

Prema poslednjem izveštaju (2015) koji je pokrio istraživanja u 96 zemalja, Srbija se našla na 66. mestu, što je bolje nego 2014. godine, kada je bila na 79. mestu.

Iako istraživači ističu da je Indeks napravljen kao putokaz za kreiranje politike koja demografsko starenje uzima kao važan činilac za odlučivanje, te da se ne radi o izboru zemalja „u kojima je najlepše ostariti", ne možemo se otrgnuti utisku da rezultati istraživanja odgovaraju baš tim kriterijumima jer je Švajcarska na prvom mestu, a slede Norveška i Švedska, zemlje koje su i po drugim socijalnim parametrima države na koje se valja ugledati.
Životni vek se produžio - toj činjenici mora se prilagoditi država, ali i pojedinac, koji treba da se pripremi za dug život, duži penzionerski staž i godine brige o starim roditeljima.

„Neophodno je preispitati definiciju starosti i stavove prema starenju" - apeluje Virdžinija Moris u najnovijem izdanju svetskog bestselera „Kako da se brinete o starim roditeljima". Pisanje knjiga i priručnika o starima i starenju takođe je pojava koja potvrđuje neophodnost sveobuhvatnog promišljanja o trećem životnom dobu. I sami naslovi ‒ „Uspešno starenje", „Dobra strana starenja" ili „Moć starenja" (i njihova popularnost kod čitalaca) ‒ ukazuju na neophodnost pozitivnog pogleda na starenje.

„Pravimo veliku grešku kada mislimo da je starost neka vrsta čekaonice između života i smrti, da su čoveku um i telo propali samo zato što ima osamdeset godina i boluje od dijabetesa, srca ili artritisa; da ne može da bude aktivan i produktivan član društva; da vežbe i zeleno povrće ne mogu da mu pomognu i da on samo treba da sedi u fotelji jer, ko zna, mogao bi da padne. Naravno, kada se tako razmišlja, to se i desi. Ako se ljudi osećaju beskorisnima, oni i postanu beskorisni" - piše Morisova.

Drugim rečima, neophodno je prevazići medicinski model tumačenja starenja koji glasi ‒ „starenje je univerzalan biološki proces i prirodna faza u životnom ciklusu svake jedinke, koja se završava smrću" ‒ kako se ne bi izgubio smisao života koji se krije negde između. Različiti socijalni modeli kreirani su u zemljama koje su, prema pomenutom Indeksu, u vrhu liste. Te modele valja proučiti jer je starenje mnogo više od biološke činjenice.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво