Zbogom antidepresivi, zdravo Pokemoni

Svi vi koji koristite Fejsbuk verovatno se poslednjih dana pitate: zašto mnogi prijatelji 16. jula idu na masovni lov na Pokemone ispred Hrama Svetog Save u Beogradu? Nemojte se iznenaditi ako vam neki od njih objasne da love Pokemone kako bi unapredili svoje mentalno zdravlje.

Pokemon GOʼ je aplikacija za mobilne telefone koja se na američkom i australijskom tržištu pojavila 6. jula ove godine i za svega nekoliko dana postala popularnija od Vots apa i Instagrama.

U pitanju je igrica inspirisana animiranom serijom „Pokemoni", nastalom devedesetih godina. Serija prati likove koji sakupljaju ova „džepna čudovišta" (Poket Monsters), a zatim ih treniraju za borbe. Moto serije je „Sakupi ih sve!"

Aplikacija od vas traži da ih sve sakupite, ali za to je potrebno da doslovno krenete u potragu. Naime, igrica vam prikazuje proširenu realnost koristeći dži-pi-es na vašim telefonima. Ona vas navodi na lokacije u vašoj blizini na kojima su skriveni Pokemoni.

Svaki Pokemon ima karakteristično stanište. Tako, na primer, možete očekivati da vodene Pokemone nađete u blizini neke vodene površine.

Pored nezapamćene pomame koju je igrica izazvala, mediji prenose i brojne pozitivne ocene njenog uticaja na igrače koji pate od depresije i ansioznosti.

Poslednjih nekoliko dana mnogi „gejmeri" su se oglasili i istakli koliko im ovakve igrice prijaju.

Dvadesetosmogodišnja Lola Feniks iz Londona objasnila je da su za nju igrice do sada predstavljale način da se skloni od sveta, budući da pati od autizma. Otkako igra ʼPokemon GOʼ motivisana je da izlazi iz kuće i da bude aktivnija.

Veronika Rene Vejf, učiteljica iz Baltimora koja se bori sa depresijom, tvrdi da se odavno nije osećala energičnije i ističe da je još jedna pozitivna strana ove igrice to što vas natera da obiđete neke delove svog grada za koje niste ni znali da postoje.

Stručnjaci ipak ostaju uzdržani, smatrajući da još mnogo ispitivanja treba da se uradi da bi se veza između te igrice i depresije, anksioznosti i autizma potvrdila.

Profesor Danijel Friman sa Oksforda priznaje da igrice koje koriste proširenu realnost imaju veliki terapeutski potencijal ukoliko se prikladno uklope sa psihijatrijskom praksom. 

Број коментара 5

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
15° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво