Svemirski brod „Juno” ušao u Jupiterovu orbitu

Posle skoro petogodišnjeg putovanja do najveće planete u Solarnom sistemu, Nasin svemirski brod „Juno” uspešno je ušao u Jupiterovu orbitu

Pošto je aktiviran glavni raketni motor, brod je posle 35 minuta usporio brzinu koja je do tada iznosila 542 metra u sekundi, što mu je omogućilo da dođe do željene visine. Ubrzo pošto su raketni motori ugašeni, „Juno" se okrenuo tako da su sunčevi zraci ponovo mogli da osvetle 18.698 solarnih ćelija koje brodu daju potrebnu energiju.

Rik Najbaken, glavni menadžer projekta „Juno" u Nasinoj raketnoj laboratoriji u Pasadeni, kaže da je brod radio bez greške, što je jako važno kada se njime upravlja sa daljine od dve i po milijarde kilometara. Najbaken navodi da je ulazak u orbitu bio poslednji i najizazovniji zadatak (kojem su prethodili mnogi drugi), i da naučnici sada mogu da nastave sa planiranim posmatranjima.

Kao što je planirano, brod se vratio na normalne kanale komunikacije već sutradan, 5. jula, a narednog dana (6. jula) pokrenuo je pet naučnih instrumenata, dok će ostali biti aktivirani do kraja meseca. Instrumenti su bili isključeni dok se „Juno" približavao ciljanoj orbiti i u vreme ulaženja u orbitu Jupitera.

U narednih nekoliko meseci, naučni tim misije „Juno" izvršiće završna testiranja svih sistema na brodu i završna podešavanja naučnih instrumenata.

„Faza prikupljanja podataka počinje u oktobru, i prvi put ćemo iz ove pozicije moći da posmatramo najveću planetu u Solarnom sistemu. Ima mnogo toga da se vidi i uradi", kaže Skot Bolton, glavni istraživač projekta sa Jugozapadnog istraživačkog instituta u San Antoniju.

Glavni zadatak misije je da nam omogući da otkrijemo poreklo Jupitera i njegovu evoluciju. Sa devet naučnih instrumenata, „Juno" treba da utvrdi postojanje čvrstog planetarnog jezgra, mapira Jupiterovo snažno magnetno polje, izmeri količinu vode i amonijaka u dubokim slojevima atmosfere i izvrši posmatranje polarnog svetla. Misija će biti i veliki „korak napred" u razumevanju nastanka velikih planeta i uloge koju su ti „džinovi" imali u oblikovanju ostatka našeg Sunčevog sistema. Kao najveća planeta tog sistema, Jupiter takođe može da nam pruži podatke za razumevanje planetarnih sistema oko drugih zvezda.

„Juno" je prvi brod koji pokreće Sunčeva energija i koji je napravljen tako da može da radi na tako velikoj udaljenosti od Sunca. Jupiter je najveća planeta našeg Sunčevog sistema i masa mu je više nego dva puta veća od mase svih planeta zajedno. To je zasigurno prva planeta koja je nastala u našem sistemu, i razumevanje nastanka Jupitera jeste ključ za razumevanje nastanka čitavog sistema. Prvi put će se jedan svemirski brod sa Zemlje kretati u orbiti oko polova Jupitera, otkrivajući nam odgovore o misterijama te planete: njenom jezgru, sastavu i magnetnim poljima.

Svemirski brod „Juno" lansiran je 5. avgusta 2011. godine sa kosmodroma u Kejp Kanaveralu, kao deo Nasinog programa „Novi vidici"

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво