Suvenir trudnoće

Tim patologa sa Univerziteta Lajden u Holandiji nedavno je izveo eksperiment za koji se mislilo da neće dati rezultate.

Oni su analizirali uzorke tkiva 26 žena koje su umrle za vreme ili odmah nakon trudnoće. Sve su nosile sinove. Naučnici su markirali uzorke u potrazi za Y hromizomima, tj. ćelijama muškog pola u ženskom telu, i nalaz je bio zapanjujuće uspešan.

U izveštaju objavljenom u časopisu „Molekular hjuman riprodakšnˮ istraživači navode da su našli ćelije sa Y hromozomima u svakom uzorku tkiva majke. Iako su te ćelije bile najmanje zastupljene u organizmu (u razmeri jedan na prema hiljadu), bile su prisutne u svakom organu žene koji su naučnici proučili: mozgu, srcu, bubrezima...

Još devedesetih godina naučnici su našli prve tragove ćelija koje su „pobegle" iz posteljice i proširile se po telu majke. Ovaj fenomen nazvan je mikrohimerizam, po Himeri ‒ stvorenju iz grčke mitologije koje je delom bilo lav, delom koza, a delom zmaj. 

Ipak, ćelije fetusa ne borave pasivno u telu. Studije pokazuju da ukoliko bi kod ženki miševa ove ćelije dospele do srca ‒ kasnije bi se razvile u srčano tkivo. „Postale bi ćelije kucajućeg srca", kaže doktorka Džej Li Nelson, ekspert mikrohimerizma Fred Hačinson centra za istraživanje kancera u Sijetlu.

Nova studija sugeriše da žene gotovo sigurno dobijaju neke ćelije fetusa prilikom svake trudnoće. To je primećeno čak i u prvih sedam nedelja trudnoće. U kasnijim godinama ove ćelije mogu da nestanu, ali ponekad zauvek ostanu u organizmu majke.

U studiji iz 2012. godine, dr Nelson i njene kolege ispitali su 59 uzoraka tkiva mozga starijih preminulih žena. Pronašli su Y hromozome u 63% uzoraka. Mnoge studije mikrohimerizma fokusirane su na potragu za ćelijama koje sinovi prenesu majci, jer se jasno, polno, razlikuju.
Eksperti danas smatraju da je mikrohimerizam sasvim normalna pojava. „Mišljenja smo da je to uobičajeno, iako nije univerzalnoˮ, kaže dr Nelson. Sama pojava, ipak, ostaje misteriozna.

Poslednjih godina istraživači su pronašli mnogo dokaza koji upućuju na to da mikrohimerizam može uticati na zdravlje žene. Na primer, ove ćelije mogu da se nađu u tumorima, što implicira moguću pojavu kancera. Sa druge strane, ima studija koje tvrde da ćelije fetusa mogu da štite zdravlje žene.

Mikrohimerizam nađen je kod nekoliko vrsta sisara, uključujući pse, miševe i krave. Vrlo je verovatno da su ćelije fetusa bile sastavni deo majki desetinama miliona godina.
„Izgleda da je mikrohimerizam nešto što se razvijalo pre nego što smo postali vrsta", kaže Melisa Vilson Sejres, biolog na Univerzitetu Arizona.

Prema tome, ćelije fetusa mogle su da se razviju u mnogo više od „običnih posmatrača". U radu koji je prošlog meseca objavljen u časopisu „Bajoesejsˮ, dr Bodi, dr Sejres i kolege nagovestili su da su ćelije fetusa sposobne da proizvedu hemijska jedinjenja koja mogu uticati na telo majke, što omogućava fetusu da manupuliše celim organizmom. Tako neke ćelije mogu da budu od pomoći budućoj majci, na primer, rane mogu brže da zarastu.

Međutim, postoji evolucioni konflikt interesa majke i njenih potomaka. Reproduktivni uspeh majke zavisi od ukupnog broja dece koju odgoji ‒ ako iscrpi previše resursa na jedno dete, to je može učiniti krhkom za brigu o ostaloj, mlađoj deci. Sa druge strane, ako dete uspe da privoli majku da mu pruži više resursa, onda kasnije tokom života ima više šanse za opstanak i dalju reprodukciju. Dr Sejres i kolege u svom naučnom radu ističu da ćelije fetusa mogu da dozvole deci da manipulišu majkama. Te ćelije se često mogu naći u tkivu dojke i u majčinom mleku.

Istaživači su slobodni da tvrde da deca više napreduju ukoliko ćelije fetusa podstaknu proizvodnju majčinog mleka. Takođe, majke neguju svoje bebe kroz telo. Štitnjača, koja se nalazi u vratu, radi kao termostat, i tako ćelije fetusa u ovom delu majčinog organizma mogu da generišu više toplote nego što je uobičajeno. Ova međusobna biološka tenzija mogla bi da se objasni istraživanjem kako mikrohimerizam utiče na majke, jer sve promene mogu jednostavno da budu posledica ćelijske manipulacije.

Postoje dokazi da se majke, takođe, čvrsto bore u ovom evolucionom procesu. Nakon porođaja, imunološki sistem majke ulazi u najviši nivo ‒ kako naučnici tvrde, to se dešava da bi se organizam oslobodio preostalih ćelija fetusa. I ova pojava nosi određeni rizik, ženama sa autoimunim poremećajima, poput reumatoidnog artritisa, nakon trudnoće može da se pogorša stanje.

Serija direktnih eksperimenata mogla bi da sve ove ideje stavi na probu. Naučnici bi tako mogli da prouče koji geni postaju aktivni u ćelijama fetusa, u odnosu na to u kojem se delu tela nalaze. Zatim bi mogli da vide kako aktivnost ovih gena utiče na fiziologiju majke, na primer, na proizvodnju mleka.

Preliminarni rezultati studije koju je sa kolegama radila dr Ejmi M. Badi, molekularni biolog i genetičar, nagoveštavaju da bi naučnici morali da istraže i kako ćelije fetusa nađene u mozgu mogu da utiču na ponašanje majke. „Moguće je da mikrohimerizam ima uticaja na mentalno zdravlje žene, ali mozak je, iako najimpresivniji, najmanje istraženi deo ove priče", kaže Atina Aktipis, psiholog na Univerzitetu Arizona i jedan od autora studije objavljene u časopisu „Bajoesejs". 

„U narednim godinama, zaista će biti interesantno videti rezultate svih prikupljenih podataka", zaključila je dr Nelson.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
21° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво