Bolje se pamti uz fizičke vežbe

Najnovija studija o pamćenju ukazala je na jednostavnu tehniku kojom se utvrđuje naučeno gradivo. Potrebno je samo da krenete u salu za vežbanje tačno četiri sata nakon učenja.

Tajna uspeha je upravo u pravilno izabranom trenutku. Efekat neće biti isti ako se vežba neposredno pre, ili mnogo posle učenja, naravno, kao ni u slučaju kada se ne vežba uopšte. Do ovog saznanja došlo se testiranjem koje je izvršeno dva dana nakon učenja novog gradiva. Zaključak je da fizička aktivnost tačno četiri sata nakon učenja učvršćuje nove memorijske veze.

„Možemo poboljšati pamćenje i utvrditi naučeno gradivo ako se bavimo sportom nakon učenja" ‒ ukratko je objasnio Giljen Fernandez sa Donders instituta pri Medicinskom centru Univerziteta u Holandiji.

Kako je sprovedena studija

Fernandez i Van Dongen su ispitivali kako 35-minutna fizička aktivnost utiče na dugoročnu memoriju. Ispitanici (njih 72) savladavali su 40 minuta nove informacije ‒ više od 90 slikovnih asocijacija, a potom su, slučajnim izborom, podeljeni u tri grupe. Prva grupa je odmah nakon učenja izvodila fizičke vežbe, druga je vežbala četiri sata kasnije, a treća grupa nije uopšte bila fizički aktivna. Učesnici prve dve grupe „vozili su" trenažni bicikl, a kako im je za to vreme meren srčani ritam, dobijeni su zanimljivi rezultati ‒ 80% učesnika je izdržalo napore, i to do maksimalnog intenziteta srčanog ritma. Ispitanici su 48 sati kasnije polagali test kojim je merena količina zapamćenih podataka, dok su istovremeno pravljeni snimci mozga na magnetnoj rezonanci.

Rezultati studije i zaključak

Nalazi sprovedenih testova, kao i snimci magnetne rezonance, potvrdili su da je učinak znatno bolji kod onih subjekata koji su vežbali tačno četiri sata nakon učenja nego kod svih ostalih. Kod tih ispitanika registrovane su mnogo preciznije slike u hipokampusu, delu mozga koji je zadužen za učenje i pamćenje.

„Dobro odabrano vreme za fizičko vežbanje nakon učenja može poboljšati dugoročnu memoriju. Očigledno je da fizičko vežbanje u kombinaciji sa učenjem ima potencijal interventne metode i bitne komponente u obrazovnom procesu", zaključili su istraživači Donders instituta.

 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво