„Magična kutija”‒ izlog za bibliotečku građu

Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković” uvek je među prvima uvodila inovacije u rad, koristeći nove informacione i komunikacione tehnologije. Devedeset godina nakon otvaranja nove zgrade Biblioteke, korisnicima je na raspolaganju „Medžik boks”, izložbena vitrina, jedinstvena u regionu, i prvi digitalni lisni katalog u Srbiji.

„Магична кутија”‒ излог за библиотечку грађу „Магична кутија”‒ излог за библиотечку грађу

„Biblioteka je uvek, u skladu sa mogućnostima, nastojala da prati svetske trendove razvoja tehnologija i unese korisne inovacije u pružanje bibliotečkih usluga. Sve je počelo sa prvom bibliotečkom internet prezentacijom.

Danas je korisnicima Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković" na raspolaganju „Medžik boks" izložbena vitrina, jedinstvena u regionu, i prvi digitalni lisni katalog u Srbiji", rekao je dr Adam Sofronijević, zamenik upravnika Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković".

U novije vreme, sredstva za primenu inovacija u korišćenju novih tehnologija gotovo isključivo su dostupna putem projektnog finansiranja, i to preko fondova Evropske unije i projekata ministarstva Vlade Republike Srbije.

Po obimu dobijenih sredstava i ostvarenim rezultatima izdvajaju se dva Tempus i dva CIP projekta Evropske komisije i nekoliko projekata Ministarstva kulture i informisanja Vlade Republike Srbije kojima su ostvarena značajna unapređenja u oblasti izgradnje potrebne infrastrukture i pružanja bibliotečkih usluga.

Prema rečima dr Sofronijevića, korisnici su imali najviše pozitivnih reakcija na rezultate nedavno završenog CIP projekta „Europeana njuspejpers" kojim je omogućena pretraga korpusa novinskih tekstova istorijske srpske štampe na adresi http://www.unilib.rs/istorijske-novine/pretraga.

Digitalna biblioteka

Zahvaljujući projektima i redovnim aktivnostima, biblioteka poseduje vrhunsku opremu, neophodnu za digitalno poslovanje.

„Digitalizacija bibliotečke građe započinje u ʼpogonu za digitalizacijuʼ sa više specijalizovanih skenera ‒ od skenera najnovije generacije sa robot rukom, koji omogućava masovnu digitalizaciju štampane građe, preko nekoliko dokument-skenera koji omogućavaju brzo i efikasno skeniranje pojedinačnih dokumenata, uključujući kartice lisnog kataloga, do skenera opšteg tipa i namena i foto-aparata.

Na raspolaganju nam je profesionalni softver za dugotrajno čuvanje digitalnih dokumenata „derfor", čijom nabavkom su postavljene infrastrukturne osnove za unapređenja u mnogobrojnim segmentima poslovanja biblioteke.

Uskoro će biti mogući digitalna međubibliotečka pozajmica, digitalizacije na zahtev i kontrola pristupa digitalnoj građi, kao i centralizovano upravljanje digitalnim pravima u okviru bibliotečkog fonda".

Od prošle nedelje, kada je obeležena devedesetogodišnjica otvaranja nove zgrade Biblioteke, korisnicima je na raspolaganju i Medžik boks, specijalna izložbena vitrina za bibliotečku građu.

Ova tehnologija omogućava istovremeni fizički prikaz objekta i njegove digitalne kopije (prezentacija se nalazi na veb-adresi http://arhiva.unilib.rs/unilib/o_nama/izlozbe/digitalna-cirilica/magic-box.php).

Novo znanje kroz nove međunarodne istraživačke projekte

U radu sa digitalnim dokumentima važna su istraživanja i stalni razvoj. Kao rezultat napora koji su sistematski ulagani prethodnih godina, biblioteka je dobila poziv i postala pridruženi partner velikog „Horajzon 2020 RID (READ)" projekta Evropske komisije, čija tema je istraživanje oblasti automatskog prepoznavanja rukom pisanog teksta.

„Zahvaljujući pristupu najnovijim tehnologijama i saradnji u istraživanju i razvoju sa vodećim evropskim stručnjacima, dostupnim zahvaljujući učešću u ovom projektu, kao i sredstvima koje je projektnim finansiranjem izdvojilo Ministarstvo kulture i informisanja Vlade Republike Srbije, u narednom periodu biće osvojena tehnologija automatskog prepoznavanja rukom pisanih ćiriličnih tekstova u okviru vredne i važne kolekcije istorijskih dokumenata, koji sadrže više od 3.000 strana rukopisnih udžbenika Univerziteta u Beogradu iz 19. veka.

Na ovaj način, ćirilica kao specifična vrednost našeg kulturnog nasleđa uključuje se od samog početka i ravnopravno u evropske tokove istraživanja novih tehnologija u oblasti digitalnih humanističkih nauka, što bi trebalo da garantuje veću dostupnost i upotrebljivost ovih tehnologija i na našim prostorima i mogućnost tehnološki nesputanog razvoja nacionalnog i kulturnog identiteta našeg naroda", zaključio je dr Adam Sofronijević.

 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
24° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи