Jubilej studijske grupe Biohemija na Hemijskom fakultetu u Beogradu

Od šezdesetih godina prošlog veka, studenti hemije na Beogradskom univerzitetu uče biohemiju. Od discipline u okviru predmeta Hemija prirodnih proizvoda, preko posebnog biohemijskog usmerenja budućih diplomiranih hemičara, poslediplomskih studija, do osnivanja posebne studijske grupe ‒ proteklo je više od dvadeset godina.

Studenti hemije na Beogradskom univerzitetu uče biohemiju od šezdesetih godina prošlog veka. Od discipline u okviru predmeta Hemija prirodnih proizvoda, preko posebnog biohemijskog usmerenja budućih diplomiranih hemičara, poslediplomskih studija, do osnivanja posebne studijske grupe ‒ proteklo je više od dve decenije.

Prva generacija studenata upisana je školske 1987/1988. godine. Od tada popularnost Katedre za biohemiju ne opada među studentima.

„Razvoj Katedre za biohemiju Hemijskog fakulteta odvijao se kroz razvoj biohemije kao naučne discipline i kroz razvoj studijskih programa od biohemijskih predmeta do posebne studijske grupe. Njene temelje su postavili profesori Đorđe Stefanović i Bojana Grujić Injac. Nastavni plan i program osmislili su profesori Hemijskog i Biološkog fakulteta", rekla je Marija Gavrović Jankulović, šef Katedre za biohemiju.

Dr Vesna Niketić, dugogodišnja profesorka Katedre, učestvovala je i u njenom osnivanju.

Objašnjava da je u prošlosti bilo uobičajeno da svaki hemijski departman ima neku osobenost: „U to vreme hemija na drugim univerzitetima bila je više okrenuta fizici, fizičkoj hemiji, kvantnoj hemiji. Ponos beogradske hemije bila je naša posvećenost hemiji prirodnih proizvoda. Mnogo saradnika i kolega je istraživalo na ovom polju, imali smo poseban predmet Hemija prirodnih proizvoda, a biohemija je bila njen deo. Kada se Hemijski institut podelio na više katedri, imali smo kritičnu masu da oformimo posebnu Katedru za biohemiju. Inicijativa da se oformi nova studijska grupa potiče iz 1981. godine, ali je bilo potrebno punih pet godina da se to i učini".

Istraživanja u laboratorijama novoosnovane katedre pratila su „naučna dešavanja" najznačajnijih istraživačkih centara širom sveta.

Tu su se sekvencirali proteini, upoznavali enzimi, njihova aktivnost i primena, istraživale nukleinske kiseline i poreklo života, radila izuzetno napredna mikrobiološka istraživanja.

"Katedra za biohemiju nastala je prirodnim procesom evolucije"

Studijska grupa za biohemiju od početka je pripadala i Hemijskom i Biološkom fakultetu.

Nastavnim planom predviđeno je da studenti slušaju predavanja profesora sa oba fakulteta, i da u okviru hemijskih, bioloških i biohemijskih predmeta izučavaju njihove hemijske i biološke aspekte. Takav sistem se zadržao i do danas.

Studentima nije lako, ali dobijaju veoma dobro obrazovanje. Profesori i njihovi saradnici uspevaju da zadrže kvalitet nastave i visoke kriterijume, tako da su studenti biohemije sa Hemijskog fakulteta u Beogradu veoma rado viđeni u istraživačkim institucijama širom sveta.

„Katedra za biohemiju nastala je prirodnim procesom evolucije", rekla je dr Niketić, i dodala da je sa druge strane veoma važno da se u najpovoljnijem momentu našla grupa ljudi koja je timskim radom ostvarila ovaj projekat, u kome je svako doprineo onim u čemu je bio najbolji.

Posebni izazovi su pred novom generacijom nastavnika: moraju da odškoluju biohemičare koji poznaju najnovije tehnike rada i mogu odmah da se uključe u istraživačke timove bilo gde u svetu, ali i da im omoguće sticanje veština koje mogu da se primene i mimo struke.

„Čeka nas dalje usaglašavanje sa evropskom regulativom. Radimo i radićemo i dalje na usklađivanju studijskog plana i programa na svim nivoima prema potrebama tržišta, a imamo i jako važan zadatak: unapređenje položaja struke ʼbiohemičarʼ na tržištu rada i usklađivanje sa potrebama privrede", zaključila je dr Marija Gavrović Jankulović.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
9° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво