Veličina mozga utiče na sposobnost rešavanja problema

Pretpostavka da veći mozak omogućava i bolje kognitivne sposobnosti zasnivala se uglavnom na nenaučnom posmatranju jer nije bilo dovoljno čvrstih eksperimentalnih i istraživačkih dokaza. Nedavno je na Univezitetu u Vajomingu sproveden obiman naučni eksperiment sa životinjama, koji dokazuje da veličina mozga zaista utiče na njihove mentalne sposobnosti.

Величина мозга утиче на способност решавања проблема Величина мозга утиче на способност решавања проблема
Eksperimentalni postupak

Sara Benson Amram, profesorka Katedre za zoologiju i psihologiju Univerziteta u Vajomingu, vodila je najnovije istraživanje u kojem se dokazuje da sisari koji jedu meso i imaju mozak relativno veći u odnosu na telo, efikasnije rešavaju probleme.

 

U istraživačkom timu učestvovali su profesori i istraživači državnog Univerziteta u Mičigenu i Minesoti.

Putujući širom zemlje, kroz devet različitih zooloških zona, proučavali su kako se životinje snalaze u rešavanju postavljenih problema i na koji način tragaju za rešenjima. Uspeli su da testiraju 140 životinjskih jedinki, pripadnika 39 vrsta, među kojima su bili: polarni medvedi, arktičke foke, tigrovi, vukovi, hijene, snežni leopardi i mnoge druge.

Svaka životinja bila je u situaciji da izvadi hranu iz zatvorene metalne kutije u roku od trideset minuta.

 

Da bi otvorile kutiju i došle do hrane, životinje su morale da pomere zatvarač kliznim pokretom u stranu. U kutiji je bila omiljena hrana određene vrste pa je tako crvena panda došla do bambusa a snežni leopard do šnicle. Pokazalo se da su životinje sa većim mozgom bile uspešnije u rešavanju ovog problema nego one sa mozgom manje veličine.

"Posle ovakvog istraživanja sa jasnim rezultatima, moguće je doći do odgovora i bolje razumeti zašto se tokom evolucije veći mozak razvio kod nekih životinjskih vrsta", napomenula je profesorka Benson Amram.

Veza društvenosti i veličine mozga

Da li su životinje koje žive u većim grupama sposobnije za rešavanje problema od životinja samotnjaka ili onih koje žive u manjim zajednicama ‒ još jedno je teorijsko kojim se bavilo ovo istraživanje.

Mnogi istraživači primata podržavaju takozvanu hipotezu o postojanju veze društvenosti i većeg mozga, na osnovu koje se pretpostavlja da veći mozak bolje odgovara na izazove iz socijalnog domena, kao i da je socijalna inteligencija ta koja dozvoljava životinjama da predviđaju situacije, da odgovore na izazove i čak manipulišu akcijama drugih jedinki u grupi.

Analiza rezultata ovog obimnog i važnog istraživanja nije potvrdila takvu pretpostavku jer nije bilo indikacija ni dokaza da veličina grupe u kojoj živi jedinka ima veze sa uspešnimjim rešavanjem problema.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво