Gunj, jelek, prsluk
Izložba pod nazivom „Gunj, jelek, prsluk“, koja traje do juna 2016. godine u Etnografskom muzeju u Beogradu, prikazuje proces transformacije ovog odevnog predmeta od arhaičnog, tradicionalnog do savremenog.
„U savremenoj etnološkoj literaturi pojam gunj podrazumeva gornji odevni predmet izrađen od sukna, šajaka ili čoje. Etimologija pojma gunj izvodi se od srednjovekovne grčke i srednjovekovne latinske reči gunna, što znači krzno ili kožuh. U srednjovekovnoj Srbiji gunj, pust, i pokrov pripadali su kategoriji obaveznih davanja Vlaha i stanovnika sela na manastirskim vlastelinstvima. Tako je car Dušan naredio da se iz sela dodeljenih Karejskoj ćeliji u Svetoj gori, od svake kuće carstva svake godine daje i deset gunjeva" - navodi mr Tatjana Mikulić, kustos u Etnografskom muzeju u Beogradu i jedna od autorki izložbe.
Pored jednostavnih delova odeće od vune donetih iz prapostojbine, na nošnju, pa samim tim i na oblikovanje gunja na bivšem jugoslovenskom prostoru, znatan uticaj imali su starobalkanski, vizantijski, srpski srednjovekovni, mediteranski i panonski kulturni obrasci. Na formiranje nošnje, posebno gradske, od 15. veka značajno je uticao tursko- orijentalni način odevanja. Vidnije promene nastaju tek kasnije, u 19. veku, kada je seoska nošnja u Srbiji počela da se menja pod uticajem srpske građanske nošnje i vojničkih uniformi, dok je zapadni uticaj postao najznačajniji činilac početkom 20. veka.
„Gunj je proizvod seoskih i gradskih krojača – abadžija i terzija, a ređe ženske kućne radinosti. Gruba vunena tekstilija, sukno – aba, podrazumeva tkaninu od vune ili kozje dlake, tkanu od domaće upredene vune na horizontalnom razboju. Nakon tkanja se dorađuje pomoću vode u seoskim vodenicama, valjavicama, stupama da bi tekstura postala kompaktnija. Postupak stupanja kombinuje se udarcima teškim drvenim maljevima i vodom. Posle stupanja i sušenja tkanina se boji. Od sukna, teške i otporne tkanine, izrađivani su za seosko stanovništvo gornji odevni predmeti: gunjevi, kabanice, haljine, zubuni, jeleci, čakšire, kape i prekrivači za konja" – objašnjava mr Tatjana Mikulić.
Ukrasi na gunjevima rađeni su prišivanjem komadića sukna i čoje, dok je vez izvođen na osnovi vunenim ili svilenim gajtanom. Odelo i ukras na njemu moćni su komunikatori - prenose poruku o identitetu svog nosioca (klasnom, religijskom, rodnom, profesionalnom). U isto vreme, usvajanje određenog „stila" odevanja, uz njega i ukrašavanja, reflektuje društvene norme i vrednosti grupe i reguliše društveno ponašanje.
„Kada govorimo o ukrašavanju nije u pitanju samo dekoracija konkretnim simbolima već pod tim izrazom podrazumevamo kompletnu morfologiju ukrašavanja, koja obuhvata i materijale na kojima se dekoriše, dakle tkaninu, potom tehnike kojima se to postiže, i konačno, sam ornament sagledan kroz simboliku boja i tipologiju motiva" – napominje autorka.
Posmatrajući odnos ukrašenih površina prema osnovnom kroju i obliku odevnog predmeta, zaključujemo da on uvek nosi obeležje skladnosti i uravnoteženosti. U ukupnom mozaiku dekoracije, aranžirani elementi prate obrazac sličnosti i razlika, ponavljanja i simetrije. Oni ujedno, na višem nivou, odražavaju ritam obrazaca prema strukturi društva, tj. vrednovanim ponašanjima i normama, običajima i verovanjima, idealima i sistemu mišljenja kao okružujućom realnošću.
Na primerima obrađenih gunjeva možemo zaključiti da je u ovom slučaju izgled i kvalitet tkanine diktirao i naziv predmeta, to jest da se naziv materijala za odelo vremenom identifikovao sa samim odevnim elementom i tako sačuvao od srednjeg veka do danas.
„Cilj nam je da kroz muzeološku prezentaciju ukrstimo dva gledišta: termin gunj kao informator - vodič za različita značenja pojma gunj (oblik, funkcija, stilske karakteristike) i vremenski, prostorni i etnički okvir uslovljen recentnim muzejskim materijalom. Izlaganjem gunjeva iz zbirki narodnih nošnji Etnografskog muzeja u Beogradu, nabavljenih u vremenskom periodu dužem od stotinu godina, afirmišemo gunj kao element našeg materijalnog kulturnog nasleđa" – zaključuje mr Tatjana Mikuli.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар