Читај ми!

Saveti lekara: Dobre i loše strane sunčanja

Kako da se ovog leta zaštitimo od štetnog uticaja sunca? Da li nas i hrana može zaštititi? U moru reklama, kako da izaberemo onu kremu koja će nas zaista i štititi tokom boravka na otvorenom? Šta je samopregled i kako se sprovodi? Da li sunce ima samo svoju tamnu stranu? Na ova i mnoga druga pitanja, odgovarala je prof. dr Lidija Kandolf Sekulović sa Klinike za kožne i polne bolesti VMA.

Pitajte lekare: saveti.lekara@rts.rs

Ovog leta nas očekuje visok nivo UV zračenja i tropske temperature. Kako da se zaštitimo?

Najvažniji korak u zaštiti od sunca je izbegavanje svakog mogućeg izlaganja suncu u periodu kada je indeks UV zračenja visok, a to je između 11 i 16 sati. Ukoliko zbog posla ili obaveza moramo da budemo na suncu u ovom periodu najbolja zaštita je odeća - dugi rukavi i nogavice, šešir i naočare za sunce. Na otkrivene delove tela mažite preparate za zaštitu od sunca sa faktorom SPF i oznakom UVA+UVB. Znajte da ove kreme morate da nanosite svaka dva sata tokom boravka na otvorenom. Ovi saveti važe kako u gradu, tako i tokom boravka na odmoru (planini ili moru).

Široka ponuda zaštitnih krema mnoge dovodi u nedoumicu koju kremu da kupe. Kako onda da biramo i šta mora da piše na deklaraciji?

Važno je kupiti preparate renomiranih proizvođača, koji na sebi moraju da imaju oznaku da su prošli sve potrebne kontrole. Potrebno je da na kutiji stoji oznaka SPF 25 do 50, tokom letnjih meseci, i da stoji oznaka da preparat štiti i od UVA i od UVB zračenja.

Da li je tačno da nas i određene biljke štite od štetnog uticaja sunca? Ako je to tačno, o kojim biljkama je reč?

Postoje neki podaci da antioksidansi iz zelenog čaja ili beta-karoten smanjuju štetne efekte UV zračenja, međutim njihov doprinos je zanemarljiv u odnosu na količinu zračenja kojoj smo izloženi, tako da unošenje ovih supstanci ne može da spreči oštećenje od sunca. U svakom slučaju, uprkos mnogim reklamama u medijima, moramo shvatiti da ne postoji „bezbedan ten“. Svako tamnjenje kože je znak njenog trajnog oštećenja, koje ubrzava starenje, stvaranje bora, pega i mrlja na koži i povećava rizik od nastanka raka kože.

Kakav uticaj crna čokolada ima na našu kožu? Da li i ona može da nas zaštiti i u kojim količinama?

Crna čokolada ima antioksidanse, ali nas ni u jednoj količini ne može zaštititi od UV zračenja.

Kako da prepoznamo promene na koži? Šta da gledamo?

Da bi rano prepoznali rak kože potrebno je da jednom u dva meseca pregledamo celu kožu i potražimo da li su se pojavile nove mrlje ili čvorovi na koži, da obratimo pažnju da li se menjaju tokom vremena, da li neke od njih menjaju oblik ili boju ili se izdižu iznad kože i postaju nepravilni. Takođe, ako kod sebe ili člana porodice primetimo bilo kakvu novu promenu, čvor koji brzo raste i menja se, makar i bez pigmenta, potrebno je javiti se lekaru. Više informacija o tome šta i kako da tražimo možete naći na www.euromelanoma.org/serbia.

Ako primetimo te promene, kome da se obratimo za pomoć?

Dermatolog je idealna osoba koja najkvalifikovanije može obaviti klinički i dermoskopski pregled promena na koži. Ukoliko je do dermatologa teško doći krenite od lekara opšte prakse, ali i plastični hirurzi i onkolozi mogu biti od pomoći. Ipak dermoskopija, koja povećava preciznost dijagnoze je u rukama pre svega dermatologa.

Koliko je važno da u takvim situacijama kod lekara odemo što pre?

Jedna od stvari koja ljude dugo sprečava da dođu kod lekara, iako prepoznaju promenu koja liči na rak kože je strah. Zbog straha se poseta lekaru odlaže i po godinu dana, a za to vreme tumor raste i mogućnost da se raseje se povećava. Takođe, mnogi i dalje veruju u predrasudu da „mladeže ne treba dirati“ koja je uvrežena u našem narodu, a potpuno je netačna i opasna. Treba pobediti strah i predrasude i javiti se lekaru čim se zapazi nešto sumnjivo, jer vam to može spasiti život.

Ako se melanom otkrije u najranijoj fazi, dok je u najpovršnijem sloju kože, hirurško odstranjivanje sa lokalnom anestezijom (kao kod zubara) koje traje najviše 15 minuta, dovodi do trajnog izlečenja. Svako odlaganje omogućava melanomu da se širi dalje, najpre u limfne čvorove, a potom i u unutrašnje organe.

Sunce može i pozitivno da utiče na naš organizam. Kako?

Sunce je neophodno za sintezu vitamina De u koži, a tokom letnjih meseci dovoljno je 15 minuta izlaganja podlaktica i lica da bi se stvorila dovoljna količina vitamina De, tako da nije potrebno zbog toga da se sunčamo. Tokom jeseni i zime, pak, treba izdvojiti vreme za sportske aktivnosti i šetnje u prirodi, jer će nam to obezbediti dovoljne količine vitamina De tokom zime, a u ovom periodu može se dodatno povećati unos tog vitamina kroz hranu i suplemente.

Takođe, sunce je važno za dobro raspoloženje. Suština je u umerenosti: bez sunčanja i korišćenja solarijuma koji su odgovorni za veliki porast melanoma kod mladih ženskih osoba uzrasta od 15 do 30 godina, ali, ipak, boraviti u prirodi u bezbednom delu dana uz odgovarajuću zaštitu.

Pitajte lekare: saveti.lekara@rts.rs

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво