Bio sam impresioniran internetom, ali nisam ni slutio šta će se kasnije dogoditi

Nikola Marković je predsednik Društva informatičara Srbije i doajen srpske i jugoslovenske informatičke scene. Radio je sedamdesetih godina na razvoju informacionih sistema grada Beograda, posle čega prelazi u savezne organe. Bio je i direktor Saveznog zavoda za informatiku, radeći aktivno na uključivanju države u internet. Kaže da je znao da učestvuje u epohalnom projektu, ali da nije ni pretpostavljao da će internet postati to što je danas.

Kad ste prvi put čuli za internet?

Internet se spominjao već krajem 80-tih godina na skupovima na kojima se razgovaralo o primenama računara i posebno razvoju Sistema naučno tehnoloških informacija.

Moj prvi neposredni doživljaj interneta je bio 1993. godine, kada je Dušan Tatomirović iz kompanije "BITS" na Beogradskom sajmu održao prezentaciju interneta i pokazao nam mogućnosti za pristup i pretraživanje.

Bio sam impresioniran, ali nisam ni slutio šta će se kasnije dogoditi.

Kada ste počeli da ga koristite?

Naša država SRJ je do pred kraj 1995. godine imala sankcije Saveta bezbednosti Ujedinjenih Nacija koje su izričito zabranjivale upotrebu Interneta jer nam je bio "zabranjen razvoj".

Ipak, i za vreme sankcija, tadašnje Savezno ministarstvo za razvoj finansiralo je projekte za razvoj primena interneta.

Ja sam u to vreme bio na pozicija direktora Saveznog zavoda za informatiku i moj zavod je bio zadužen da pripremi primene internet u saveznim organima.

Prvi zvanični pristup SRJ na internet promovisan je 27. februara 1996. godine na obeležavanju Dana Beogradskog univerziteta, a aprila iste godine Savezni zavod za informatiku je predstavio svoj sajt na internetu (www.szi.gov.yu).

Na sajtu su se popularisali primene interneta, davali kontakti na oko 50 saveznih baza podtaka, objavljivale aktuelne vesti, komuniciralo sa korisnicima...

Do kraja 1996. godine uveli smo i veb sajtove Savezne vlade i Predsednika republike. Ja sam koordinirao poslove na razvoju primena internet i bio administrator za gov.yu domen.

Sve to smo radili brzo i efikasno jer su moji saradnici jedva čekali da pokažemo svoje stručno znanje i ogromne potencijale interneta.

Da li ste u to vreme očekivali da će postati ovo što je danas?

Slali smo i primali poruke i bili oduševljeni korisnici i popularizatori interneta, ali je tadašnji internet bio vrlo skroman.

Prvi priključak Akademske mreže na internet je imao kapacitet od samo 64 kilobajta po sekundi, veza se teško uspostavljala, bilo je smetnji i prekoda na mreži.

Znali smo 90-tih godina da učestvujemo epohalnom projektu, ali nismo mogli ni da pretpostavimo da će internet postati to što je danas.

Šta nam je internet najbolje doneo?

Internet je doneo novi kvalitet i kvantitet u informisanju i poslovanju. Dobili smo ogromne mogućnosti da se informišemo i da druge informišemo o sebi. 

Internet je postao osnovna infrastruktura za demokratizaciju odnosa u društvu, privređivanje, obrazovanje, upravu, zdavstvo, trgovinu i sve druge delatnosti.

Sada je u toku proces potpune digizalizacije poslovanja u svim delatnostima i svuda oko nas vidimo primene interneta.

Stalno otktivamo nove potencijale interneta i on kao infrastruktura savremenog društva ima i dalje veliku budućnost.

Internet je počeo kao mreža razmenu poruka, a sada je infrastruktura za svakodnevni život ljudi, privređivanje, informisanje, odlučivanje, trgovinu, obrazovanje, rad uprave...

Šta nije morao da nam donese?

Preko internet se danas vode sajber ratovi, šire skaradni sadržaji, ugrožava privatnost ljudi i obavlja niz drugih društveno neprihvatljvih aktivnosti.

To je zato što je teško uređivati internet a da se ne ugroze njegovi osnovni kvaliteti - dostupnost i otvorenost.

Problem je, što je neophodna regulacija sadržaja na internetu, a time i njegova ograničenja.

Sećate li se svog prvog username-a i password-a koji ste koritili na internetu?

Da, isti je od 1996. godine! nikola@rcub.bg.ac.yu. Samo je "yu" prešlo u "rs",  a pasvord nikom ne govorim!

Očekujete li dramatične promene internet u budućnosti, naime da li se taj najbrži razvoj završio?

Na internetu se i u ovom trenutku vode specifični sajeber ratovi. Nekoliko država razvija sopstveni autonmni internet koji bi koristili u slučaju rata. Sve je više onih koji uvode cenzura sadržaja na internetu. 

Tehnološki razvoj će ponuditi nove mogućnosti za razvoj. Zato smatram da će na internetu biti sve dinamičnije i da će biti krupnih promena takih kakve nismo naslućivali ni pre 50 godina kada se internet pojavio.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво