Šta raditi sa električnim trotinetima

Električni trotineti kao prevozno sredstvo u EU postaju sve više problem nego olakšanje u saobraćaju. Dve najveće kompanije za iznajmljivanje „Lajm“ i „Bird“ već vrede preko milijardu evra, a potražnja za ovim vidom prevoza ne jenjava. Radi bezbednosti, pojedini evropski gradovi zabranili su korišćenje trotineta u pojedinim delovima ili su vremenski ograničili njihovu upotrebu.

Kod nas za nekoliko meseci prodato je 35.000 trotineta samo u Beogradu, što je, kažu, rekord za neko prevozno sredstvo. Liste čekanja za kupovinu na kredit su duge i po nekoliko meseci, a kupovina preko interneta nije još evidentirana.

Stručnjaci upozoravaju da ne treba zabranjivati ovakav ekološki transport, ali i da se moraju uvesti pravila zbog tolike masovnosti. Trotineti su kod nas neprepoznatljivi u zakonu, ali se mogu tretirati kao vozilo jer ih pokreće električni motor.

U tom slučaju, za njega važe pravila iz saobraćaja, ali ga voze i osobe koje ne znaju da čitaju saobraćajnu signalizaciju ili ne znaju, na primer, da li imaju prednost ako dolaze sa desne strane u raskrsnicu.

„Prvo moramo uvesti potpunu pravnu normativu koja će jasno definisati ko i pod kojim uslovima može upravljati trotinetima, pa onda i šta trotinet mora da ispunjava – od tehničke opreme do uslova i možda najvažniju stvar gde se sve mogu voziti trotineti i u koje vreme“, kaže Milan Vujanić iz Komiteta za bezbednost saobraćaja.

Druga bitna stvar je zaštitna oprema, ali i uređaji za signalizaciju. Po sadašnjem zakonu, biciklisti moraju imati svetloobojeni prsluk, ali i kacigu, dok trotinet voze mnogi bez ikakve zaštite i svetlosne signalizacije, naročito u večernjim satima.

Kada bismo sada tumačili trotinet, on bi zakonski najbliži bio mopedu, jer mu je brzina i do 30 kilometara na čas.

„Interesantno je to da i mopedi moraju da ispunjavaju određene zakonske uslove, trotineti nisu prepoznati zakonom, a kada budu prepoznati, onda se može definisati i šta od uslova moraju da ispunjavaju i oni, ali i vozači koji njima upravljaju“, navodi saobraćajni analitičar Milan Božović.

Postavlja se pitanje ko u slučaju nesreće ili povreda snosi odgovornost, ko plaća odštetu ako, na primer, trotinetom teže povredi pešaka.

Analitičari kažu da bi možda komunalna policija mogla na osnovu nekog pravilnika da se pozabavi ovim fenomenom, ali ne i da zabrani vožnju električnih trotineta.

Za sada kod nas nije bilo težih udesa u kojima je učestvovao trotinet, ali zakonsko rešenje je neophodno jer, pored sigurnosti onih koji voze, treba paziti i na sigurnost ostalih učesnika u saobraćaju, kažu stručnjaci.

Број коментара 19

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 16. април 2024.
17° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво