Putnik kroz vasionu, Milutin Milanković

U Srbiji dugo zapostavljan, u svetu odavno priznat – Milutin Milanković. Ove godine obeležavaju se njegova dva jubileja: 140-godišnjica rođenja i 110-godišnjica dolaska na Univerzitet u Beogradu. U Beogradu je počela međunarodna konferencija na kojoj istraživači iz celog sveta govore o životu i delu Milutina Milankovića.

Građevinska mehanika i graditeljstvo, reforma kalendara, naučnopopularna dela i istorija prirodnih nauka – time se bavio Milutin Milanković i zbog toga ga je Nasa svrstala među petnaest najvećih naučnika koji su izučavali planetu.

„Malo se zna za Milankovića kao istraživača u arhitekturi i građevinarstvu, a posebno u vezi sa njegovom opštom teorijom o svodnim konstrukcijama. Bio sam impresioniran njegovom detaljnom analizom tih konstrukcija pa sam počeo da sakupljam informacije o njemu, uključujući i naučne radove“, rekao je prof. Hosoda Takaši sa Univerziteta Kjoto.

Istraživači iz Evrope, Azije, Amerike potvrđuju da je bio vizionar, veliki inovator.

„Njegov rad je bio toliko ispred svog vremena da u prvo vreme on nije bio ni osporavan, pa je bio izuzetno osporavan, da bi tek posle smrti bio proglašen jednim od najvećih naučnika koji su se bavili zemljom, klimom i tako dalje“, ističe prof. Marko Ivetić, predsednik UO Udruženja „Milutin Milanković“.

Zaslužan je što razumemo astronomsku teoriju o klimatskim promenama.

„Prvi je uvideo da se energetski balans Zemlje može menjati promenama odlika orbitalnih parametara“, rekao je Zavališin Nikolaj Nikolajevič sa Sibirskog istraživačkog hidrometeorološkog instituta.

„Razumevanje i razvoj te teorije jesu osnova za ono što mi danas koristimo u analizi klimatskih promena u moderniranju, u predviđanju budućih uticaja“, istakao je prof. Slobodan Simonović sa Univerzitet Zapadni Ontario.

Milankovićev lik je na novčanici od dve hiljade dinara, ima spomenik u Beogradu, spomen-sobu u Rektoratu, ali ne i muzej.

„Mi već pet godina vodimo oštru borbu sa Gradom i Republikom da se osnuje muzej Milutina Milankovića. Mislim da će i ovaj skup dati jedan impuls u tom prvacu“, istakao je prof. Den Sendik sa Univerziteta Zapadni Ontario.

A ime putnika kroz vasionu, kako ga još nazivaju, nose i dva kratera na Mesecu i Marsu, kao i jedna planeta.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво