Vreme je za srpsku infrastrukturu namenjenu električnim vozilima

Električni automobili su sve popularniji. Skoro svi veći proizvođači najavljuju da će do 2025. godine preći na električni pogon. Najveći izazov za proizvođače takvih automobila je trajnost baterije. Na čelu jednog od najkrupnijih industrijskih poduhvata u Nemačkoj, koji se odnosi na proizvodnju automobila na električni pogon, je pronalazač, profesor doktor Dejan Ilić.

Dejan Ilić je predsednik Upravnog odbora Fonda za inovacionu delatnost Republike Srbije i profesor na nekoliko evropskih univerziteta. Dobitnik je nagrade za životno delo za pronalazak mikro baterije i smart kartice. Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, dr Ilić je, između ostalog, govorio o perspektivama Srbije u izgradnji infrastrukture za električna vozila.

„Ja sam srećan. Posebno sam bio srećan posle završetka Formule 1 za elektromobile u Monaku pre nekoliko dana, gde je 22 automobila takve klase i takvog napona dolazilo do cilja, a na skoro svim baterijama za te automobile sam radio već više godina. I onda vidite svoju viziju. Ne treba gubiti nadu, treba biti strpljiv, pričam to zbog mladih“ naveo je dr Ilić.

Dodao je da su električni automoblili na svetsku scenu stupili postepeno, i naglasio da je jedan od zastoja na tom putu bio onaj finansijske prirode, krajem 2018. godine. Ipak, kako kaže, ohrabrujuće je bilo i jeste, racionalno ponašanje kupaca koji, sve više razmišljaju o životnoj sredini i traže vozila na električni pogon.

„Znali smo uvek da će cena električnih automobila biti kočnica, a posebno cena jedne baterije. Ja sada mogu da vam otkrijem jednu tajnu, da nikada nije moglo biti prihvaćeno da jedna baterija košta otprilike kao i jedan motor. Sada, kada se taj odnos promenio, i sam narod prihvata tu ideju, i vozi takve automobile“, rekao je Ilić.

Brzina punjenja jedan od najvećih izazova 

Kada je reč o automobilskoj industriji u Nemačkoj, kaže da je usmerena ka većoj proizvodnji automobila male i srednje klase, koji imaju veću potražnju, jer je zapravo jedan od najvećih logističkih problema – vreme punjenja automobila.

„Ima dosta pomaka što se tiče elektrohemije i mi se radujemo da počinju nanomaterijali sve više da se primenjuju i da imamo odobrenja što se tiče životne sredine. Nanomaterijali su poznati već 10, 15 godina ali im je proizvodnja bila otežana. Sada postoje nove metode da se dođe do nanomaterijala u većim količinama, i malo je lakša situacija. Ipak, ima još izazova, posebno kada je reč o brzini punjenja. Drugi problem je cena, jer nanomaterijali nisu tako jeftini“, rekao je Ilić.

Jadarit vredan kao nafta 

Ilić je naveo da nalazišta jadarita mogu biti preporod za Srbiju i dodao da se mogu porediti sa nalazištima nafte ili gasa.

„Pitanje je kako jadarit eksploatisati na jeftin način, kako bi dobijeni litijum bio konkurentan sa litijumom koji dolazi recimo iz nalazišta u Kanadi Južnoj Africi“, rekao je Ilić uz objašnjenje da je litijum strateški materijal, ne samo za industriju baterija već i za avio-industriju i ostale grane koje prerađuju metal. Taj redak  metal, uvek se, po dobro ceni, može ponuditi na svetskom tržištu.

Govoreći o infrastrukturi neophodnoj korisnicima vozila koja pokreće električna energija, Ilić smatra da Srbija u tom smislu svoju šansu mora da iskoristi.

„Srbija ne sme da propusti priliku za izgradnju infrastrukture za elektroautomobile. Ne možemo da dopustimo da Slovenija dođe sa ponudom da, bez koštanja, instalira punjače na čitavom autoputu, i da sledećih 20 godina ubira prihode“, naglasio je Ilić.

Objasnio je da u našoj zemlji ima, kako kaže, dovoljno pametnih ljudi i dovoljno firmi koje mogu da proizvode elemente neophodne za pomenutu infrastrukturu, a tu je i, kako navodi EPS, koji takav sistem može da opslužuje“.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 21. септембар 2024.
18° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи