Jutjuberi su postali realna virtuelnost

Nekada su najveće zvezde bili glumci, a danas su jutjuberi mega zvezde. I neki naši jutjuberi imaju više od milion pratilaca, sa mesečno, čak i do 15 miliona pregleda. Znamo li uvek ko su ljudi koji prave te snimke i ko su oni koji to gledaju?

Gošća Jutarnjeg programa je Tamara Ćosić koja već dve godine emituje svoje klipove na Jutjubu pod nazivom „Lepa svaki dan“ u kojima daje korisne savete o nezi lepote.

„Moja priča o lepoti nije lepote radi, nego onog dobrog osećaja da možemo da osvojimo svet i da radimo sve što želimo. Tako da ima i motivacioni karakter i jeste priča o lepoti, ali zapravo kako da se dobro osećamo u svojoj koži sa onim čime raspolažemo“, objašnjava popularna jutjuberka.

Danas o društvenim platformama sve ređe govorimo kao o mestu na kome ljudi komuniciraju, već one sve više postaju prostor u kome se razvija čitav paralelni svet u kome nastaju nove profesije i razvijaju se poslovi.

Sociolog, profesor dr Dalibor Petrović naglašava da je nauka odavno napustila ideju o podeljenim svetovima već ove pojave posmatra kao vrstu produbljene realnosti ili realne virtuelnosti.

„To znači da stvari koje se dešavaju u nazovimo ga virtuelnom svetu, dobrano utiču na naš realni i svakodnevni život. Ako će neki klinci danas slušaju neku muziku ili nose neku garderobu ili će neko da napravi neki rizični selfi i tako dalje, jer je to video preko nekoga negde na mreži, onda moramo da govorimo o vrlo jakom i jasnom uplivu i spojenosti ova dva sveta“, objašnjava sociolog.

Mladi već žive u toj proširenoj i produbljenoj realnosti. Starijima je nespojivo da u realnom prostoru uzajamno ne komuniciraju, dok je za mlade danas komunikacija primarna, bilo da je uživo ili virtuelno. Oni često nisu ni svesni da li su neku informaciju primili direktnim kontaktom ili preko posrednika, dodaje profesor.

Tamara Ćosić ističe da s obzirom na činjenicu da su joj Instagram i društvene mreže postale posao, trudi se da jasno razgraniči realni od virtuelnog sveta kako ne bi ugrozila svoj privatni život.

„Koristim Instagram i društvene mreže kao dobrog slugu. Da se informišem, da se inspirišem. Koristim ga kao deo svog posla, ali privatno, telefon je najčešće u torbi i skroz sklonjen kada sedim sa društvom ili porodicom. Trudim se da ga apsolutno ne koristim“, naglašava poznata jutjuberka.

Profesor Petrović skreće pažnju na činjenicu da na društvenim mrežama ne postoji filter koji je prisutan u neposrednoj komunikaciji, kao i u medijskom prostoru. Pojavljuje se fenomen masovne samokomunikacije u kojoj je pojedinac i proizvođač, i distributer, i recipijent sadržaja.

„Ono što je tu najproblematičnije je to što je taj prijem sadržaja potpuno individualizovan. Televizija se nekada gledala zajedno, porodično. Kasnije smo uveli dva televizora, pa su mladi gledali odvojeno, ali opet smo znali koji su to sadržaji koji prema njima idu. A sada u intimi svoje sobe, sa malom spravom sa kojom je i inače navikao na intimnu vrstu komunikacije sa bliskim osobama, dobija direktne poruke od osobe sa kojom razvija jednu vrstu kvazi intimnosti“, objašnjava Petrović.

Ovaj fenomen je postojao i ranije, ali je sada dodatno izražen. Dete, koje još uvek nema filtere da proceni šta je dobro a šta loše, šta je dobro a šta nije, ako nema roditelja da na neki način preradi taj sadržaj i interveniše, onda smo na pragu ozbiljnog problema.

Za sociologa to postaje problem kada se iskaže kao masovna pojava. Za sada je još uvek na psihološkom nivou gde pojedinci ne uspevaju da se odbrane, ali kao društvo smo još uvek na granici da ne skliznemo u problem. Ima nade, ali je zadnji trenutak da se roditelji zaista zabrinu i da počnu, ne da brane, već da se uključe u taj svet, naglašava sociolog.

Tamara Ćosić kaže da je svesna činjenice da se ljudi koji je prate na društevnim mrežama poistovećuju sa njom.

„Mada moja publika ima 25 godina i više, ja ipak na neki način utičem na ono što će ljudi poželeti da kupe, da urade, kako da se osećaju. Istovremeno, često se priča koliko ljudi trpe zbog Instagrama, koliko se ne osećaju dobro kada gledaju tuđe živote koji deluju savršeno na Instagramu, tako da se od prvog dana trudim da to zaista bude realno, jer želim da neko ko mene gleda da se oseća bolje i da neke bolje odluke možda donese, zaključuje gošća Jutarnjeg programa, Tamara Ćosić.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 27. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво