„Ne prave ih kao nekada“, EU uvodi pravo na popravku aparata

Kada slušate generaciju „bebi-bumera“ iz druge polovine 20. veka, jedna od uobičajenih zamerki ovog vremena jeste da kućne uređaje „ne prave više kao nekada“. Zakonodavci u EU i nekim američkim državama istog su mišljenja, pa je na pomolu usvajanje niza predloga čime treba da se nateraju proizvođači da proizvode kvalitetnija dobra koja duže traju i lakše se popravljaju.

Ukoliko vam se uređaj pokvari nakon isticanja garancije, u većini slučajeva možete samo da ga zamenite novim. Mogućnost popravke skoro da ne postoji.

Korisnici su tako primorani da potroše više novca, globalna hrpa smeća se povećava, a proizvodnja novih uređaja koji menjaju stare samo pospešuje zagađivanje i ubrzava zagrevanje planete.

Zbog toga, Evropska unija želi da uvede takozvano „pravo na popravku“ – seriju predloga koji bi naterali proizvođače da prave kvalitetnije i samim tim dugotrajnije uređaje, za koje bi postojali rezervni delovi i koji bi mogli lako da se popravljaju.

Plan EU, koji razmatra i 18 američkih država, veoma je kompleksan i kontroverzan. Proizvođači ističu da su predložena pravila popravke previše striktna i da će otežati inovacije.

Sa druge strane, aktivisti za zaštitu potrošača se žale da je Evropska komisija omogućila firmama da kontrolištu proces popravke, insistirajući da većinu uređaja moraju popravljati profesionalni majstori koje kontrolišu proizvođači.

„Time se nezavisnim majstorima ograničava pristup rezervnim delovima i informacijama, pa ne mogu sebi da priušte popravljanje“, navodi Evropski biro za zaštitu životne sredine.

Razlozi zbog kojih su se evropski zakonodavci odlučili za ovakav potez su brojni.

Između 2004. i 2012. godine, sa 3,5 odsto uređaja koji su se pokvarili u prvih pet godina upotrebe, došlo je do povećanja na 8,3 odsto.

Analiza je pokazala da je više od deset odsto bačenih veš-mašina staro manje od pet godina.

Još jedna studija je pokazala da će kvalitetniji model veš-mašine, posle dvodecenijske upotrebe, smanjiti emisiju ugljen-dioksida, zbog odsustva potrebe za njenom zamenom. Sa druge strane, manje kvalitetni modeli moraće češće da budu proizvođeni, na šta se troše dodatni resursi i oslobađaju gasovi sa efektom staklene bašte. Razlika tokom perioda od 20 godina iznosi 1,1 tonu ugljen-dioksida više u atmosferi.

Број коментара 6

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво