Digitalizacija filmske i TV građe čuva kulturno nasleđe

U Beogradu je počeo četvorodnevni Regionalni simpozijum o digitalizaciji filmske i televizijske građe, koji je pored učesnika iz Srbije okupio predstavnike nacionalnih televizija i kinoteka iz susedstva. Skup je organizovalo Ministarstvo kulture Srbije u saradnji sa Filmskim novostima, RTS-om i Međunarodom federacijom filmskih arhiva.

Na otvaranju četvorodnevnog simpozijuma o digitalizaciji filmske i televizijske građe u Beogradu rekao je da je neophodno digitalizovati i medijske sadržaje, koje poseduje javni servis i druge televizije, jer će to doprineti kulturnoj ponudi „kvalitetnog snimljenog materijala prethodnih decenija“.

„Digitalizacija je u Evropi i svetu uzela maha. U Srbiji je dosta toga urađeno, a nama predstoji sistematizacija tog posla, objedinjavanje povezivanje i umrežavanje svih učesnika u procesu digitalizacije. Seminar je jedna od aktivnosti koju Ministarstvo kulture sprovodi“, istakao je Masliković i dodao da se svi trude da budžet za digitalizaciju bude solidan i odgovora potrebama ustanova i pojedinaca koji učestvuju u procesu digitalizacije.

Direktor Filmskih novosti Vladimir Tomčić rekao je da je većina kulturnih ustanova ove godine dobila značajna sredstva i digitalnu opremu za digitalizaciju kulturne baštine.

„Kulturna baština je nepresušan resurs, ali isto tako i neobnovljiv. Jednom otuđen i uništen, devastiran, prestaje da postoji. To je gubitak koji je nemoguće nadoknaditi“, rekao je Tomčić i dodao da će na seminaru ljudi iz Srbije imati priliku da od stručnjaka čuju kako da koriste opremu da bi „sve bilo kako treba“ sa digitalizacijom kulturnih sadržaja.

Navodeći da digitalizacija ne može biti brz proces, Tomčić je rekao da u regionu i u zemlji postoje desetine metara filmske trake čija digitalizacija podrazumeva presnimavanje što zahteva veliki broj ljudi i sate posla.

Digitalizacija u Evropi i svetu odavno je svepristuna. Ugledni predavači iz Velike Britanije i Irske, na beogradskom skupu predstavljaju savremene metode i načine ditigalizacije filmske građe.

Robin Bejker, glavni kustos u Nacionalnom arhivu Britanskog filmskog instituta ističe da je jedan od glavnih ciljeva materijale učiniti pristupačnijim: „Jedan od naših najvećih projekata u Ujedinjenom kraljevstvu zove se Britanija na filmu. Digitalizovali smo oko 100.000 filmova, tako da su oni sada dostupni za 50 miliona ljudi“.

Menadžer za digitalizovane kolekcije i pristup Filmskog arhiva Irske Rejlen Kejsi predstavlja strategiju pristupa digitalnoj konverzaciji koje je sačinio tim Irske kinoteke Irskog filmskog insititua, dok stručni konsultant za arhiviranje filmske građe Brajan Pričard skreće pažnju na pojedinosti o restauraciji filmova Li - Tarner, koje je početkom 20. veka snimio Rejmod Tarner sa kolegom Dejvidom Klivlandom.

Učesnici će do 28. septembra razmeniti iskustva o zaštiti, digitalizaciji i prezentaciji filmske i televizijske građe i razmotriti mogućnost za unapređenje saradnje. Tokom razmene iskustava o zaštiti i digitalizaciji, učesnici simozijuma posetiće Filmske novosti i RTS gde će biti održana i obuka u ovoj važnoj oblasti.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 18. септембар 2024.
17° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи