Šasije za oklopna vozila, motori za „Ikarbus“ i roboti iz „kuhinje“ Mašinskog fakulteta

Naučnici sa Mašinskog fakulteta su uspeli da naprave u svojim oskudnim laboratorijskim uslovima šasije za oklopna vozila „nora” i „lazar“. „Ikarbusu“ su napravili prvi stajaći motor za „Mercedesove“ šasije. Osim toga, razvili su i robote i platforme koje su jedne od najbržih u svetu, a služe za pravljenje simulatora za sve vrste prevoza od aviona do oklopnih transpotera.

Na međunarodnom naučnom skupu na Mašinskom fakultetu u Beogradu sagledani su rezultati jedne od najboljih godina kada su u pitanju saradnja industrije i univerziteta.

Pored oskudnih sredstva za istraživanje fakultet ima čime da se diči. Imali smo priliku da prvi snimimo robotsku platformu koja je jedna od najbržih u svetu. Prema proračunima on za samo 60 sekundi može veoma precizno, u određene kalupe, da smesti 120 loptica ili bilo predmete bilo kojeg drugog oblika sa sto odsto preciznosti.

Ona je razvijena iz platforme za simulatore koja je rađena za obuku ljudstva u oklopnim transporterima, a može se primeniti u avio i drumskom saobraćaju.

„Razvijamo pet ovakvih platformi za nosivost od 250 kilograma do 2.500 kilograma one služe za obuku, ali su i poslednja reč kada je nauka u pitanju“, ističe profesor Dragan Milutinović sa Mašinskog fakulteta.

Pored ovoga, profesori i studenti radili su na šasiji za oklopna vozila „nora“ i „lazar“ što je plod saradnje s vojnonamenskom proizvodnjom Vojske Srbije koja je odnedavno preuzela deo pribojske fabrike FAP.

Zanimljivo je da je „Mercedes“ potvrdio licencu FAP-u baš zbog ovog projekta i da je dao zeleno svetlo da se u „Ikarbusu“ po tehničkom rešenju njihov motor koji je do sada bilo isključivo ležeći stavi u stajaći položaj i time dobije potpuno nova šasija.

„I 'Ikarbus' i FAP mogu da žive od remonta autobusa i kamiona i to u regionu. Svi veliki proizvođači na svetskom nivou mogu i žele da budu njihovi koperanti i strateški partneri“, kaže Miloš Vasić sa Mašinskog fakulteta u Beogardu.

Nažalost, na ovom skupu čulo se da krađa intelektualne svojine nema granica. Mnoge dobre ideje, mnogi projekti koje su naši naučnici publikovali, iskoristili su drugi da ih praktično primene u svetu.

Godine znanja i istraživanja otišle su put Azije i zemalja Trećeg sveta.

Država bi morala boljom zaštitom naučnika da onemogući ovakve intelektualne krađe, a savet našim privrednicima koji žele da ulažu u nove tehnologije, bio bi da dođu na Mašinski fakultet i odaberu neki primenjivi pronalazak i možda sa minimalnim ulaganjima ostvare svetski profit.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 18. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво