Читај ми!

U Beogradu najjači računar jugoistočne Evrope!

Srbija od pre nekoliko dana poseduje najjači računar u jugoistočnoj Evropi, moćno postrojenje sa oko 2.500 nezavisnih veoma brzih procesora, koje uz pomoć naše naučne zajednice može da doprinese boljitku zemlje i privrede.

Direktor Instituta za fiziku, dr Aleksandar Bogojević, istakao je da izuzetno jak računar region povezuje sa svetom.

„Postrojenje XII Paradoks IV instalirano je u Institutu, koštalo je oko milion dolara i centar je mreže superračunara čitavog regiona, koji je preko nas umrežen sa celim svetom“, rekao je Tanjugu dr Bogojević.

Superračunar je napravljen u SAD, ali po dizajnu naših naučnika, rekao je Bogojević ukazavši da „moćne mašine poput ove formule 1, ne vrede ako nemamo vozače formule, a to su naši naučnici“.

Paradoks služi visokoj tehnologiji i na njemu u svakom trenutku radi nekoliko hiljada različitih grupa istraživača sa svih kontinenata. Nikada se ne gasi i trenutno je najefikasnija mašina u svetu, odnosno 97 odsto vremena posvećuje rešavanju problema koje mu je neko zadao. Prosek za Evropu je oko 65 odsto.

Direktor Instituta naveo da je superračunar, kupljen u okviru nabavke kapitalne opreme za potrebe nučne zajednice u Srbiji, do sada zaradio šest puta više novca nego što je koštao.

Bogojević podseća da u svakom većem gradu postoje institucije koje koriste resurse Paradoksa. Tako u Kragujevcu utiču da doktori u Hjustonu što bolje ugrade stent u zavisnosti od oblika krvnog suda, a iz Novog Sada šalju podatke kako da javno osvetljenje u Las Vegasu bude najekonomičnije.

„Ima mesta za naše ljude, naučnike, ako smo spremni da se uhvatimo u koštac sa velikom konkurencijom“, rekao je Bogojević i naveo da uz pomoć ove mašine može da se na vreme zna da li će na primer neko mesto biti poplavljeno, i u skladu sa tim da se reaguje pravovremeno.

Ovaj superračunar je integrisano, vodom hlađeno postrojenje sa 2.500 procesora najnovije generacije organizovanih u 220 nodova različite namene i više od četiri terabajta RAM-a, 106 Tesla grafičkih kartica i ukupnom procesorskom snagom od preko 110 teraflopsa.

Paradoks je postrojenje za masivno skladištenje digitalnih podataka kapaciteta od 200 terabajta.

Korisnici iz akademske zajednice Srbije mogu pristupiti Paradoksu kroz Nacionalnu grid infrastrukturu „Aegis“, a korišćenjem superračunarske mreže pristup imaju i istraživači širom Evrope.

Jednog od domaćih naučnika koga je ekipa Tanjuga zatekla dok radi na ovom računaru je Dušan Vudragović iz Laboratorije za primenu računara u nauci pri Institutu za fiziku.

Vudargović radi paraleleno i na održavanju ove mašine, a bavi se i naukom kao student doktorskih studija.

Održavanje Paradoksa je, prema njegovim rečima, kompleksno jer se u zemlji ne mogu položiti ni kursevi za njegov nesmetan rad. Dušan je, međutim, imao sreću da boravi u CERN-u dve godine gde je radio na klasteru pa mu je nakon tog iskustva bilo relativno jednostavno da instalira Paradoks.

Simulatori i kodovi, su nastali u laboratoriji Instituta i sada su paralelizovani i programirani tako da na najbolji način iskoriste resurs tog moćnog računara.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
21° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи