Читај ми!

Kibernetički vojnici pretnja za čovečanstvo?

Roboti sutrašnjice će biti verni i pouzdani radnici koji neće samo obavljati prljave i opasne poslove u fabrikama, već i pružati besprekornu uslugu u administraciji, ugostiteljstvu i psihofizičkoj terapiji za bolesne i stare. Njihova preciznost, snaga i istrajnost, međutim, prete da učine ljudske radnike suvišnim i dovedu do stvaranja armija savršenih kibernetičkih vojnika, koji će ubijati ljude.

Već nekoliko decenija roboti u industriji rade poslove koji su prljavi, teški i opasni za ljude. Ove mašine su brže, snažnije i preciznije od ljudi, te znatno unapređuju obim i kvalitet proizvodnje.

Ali, roboti više nisu samo fizički radnici. Ove mašine će u bliskoj budućnosti obavljati razne uslužne delatnosti kao što su održavanje bezbednosti, marketing, čišćenje, briga o bolesnima, služenje gostiju i zabava.

Android po imenu „Aktroid“, koji je u razvoju već 10 godina, izgleda kao prava žena sve dok mu se ne priđe na samo par metara razdaljine.

I na udaljenosti od par koraka, od silikona izrađena koža izgleda prilično uverljivo, kao i oči, kosa i uopšte crte lica.

„Aktroid“ je zamišljen kao robot koji će služiti kao recepcionar, pi-ar i glumac.

Svaki primerak ima drugačije lice i može da pomera oči, smeši se, te uverljivo menja izraz u skladu sa razgovorom koji vodi.

I dok su noge ove mašine i dalje u razvoju, robot „Asimo“ koji je konstruisao proizvođač automobila „Honda“, pored finih i složenih pokreta ruku, može i da trči i poskakuje na jednoj nozi.

To je jedini android u svetu kod kojeg je rešen komplikovan tehnički problem vezan za brzo kretanje u prostoru - kako očuvati stabilnost u trenucima kada su, kao kod trčanja, obe noge istovremeno u vazduhu. On služi kao recepcionar, promoter i radnik u oštećenoj nuklearnoj centrali „Fukušima“.

„Nekstejdž“ je robot višestruke namene koji može da posluži kao radnik na proizvodnoj liniji, ali i kancelarijski službenik, u zavisnosti od toga kakve mu se ruke ugrade.

Ovaj robot svojom efikasnošću u radu sa dokumentima, može u budućnosti zauvek rešiti problem dugih redova ispred šaltera.

Medicinski roboti u službi lekara i bolesnika

Osim u kancelariji, roboti će biti naši kompanjoni i u kući i bolnici. Robot „Paro“ je bela fokica duga oko 60 centimetara i teška oko 2,7 kilograma, namenjena za psiho terapiju.

„Paro“ odgovara na reči i maženje okretanjem glave, pomeranjem repa i peraja, treptanjem i ispuštanjem glasova.

Iluzija realnosti postignuta je upotrebom električnih kola koja pokreću torzo, peraja, glavu i kapke, a koja primaju informacije od čak 30 senzora osetljivih na dodir, svetlost, temperaturu i promenu položaja u prostoru. Najinteresantnija zamisao konstruktora je senzor postavljen na brkovima.

Pored pozitivnih psiholoških efekata na ljude kao što su opuštanje i jačanje mentalne snage, „Paro“ doprinosi i razvijanju društvenih aktivnosti pacijenata koji međusobno više komuniciraju kada su u njegovom prisustvu, jer ih on navodi na komentare i razgovor.

Upravo zato što je namenjen za dužnosti u bolničkim prostorijama, njegovo krzno je presvučeno posebnom hemijskom smešom koja ubija bakterije i ojačano tako da može da izdrži i po 100.000 glađenja rukom pre nego što počne da se linja.

„Terapio“ je robot koji je razvijen sa idejom da pomogne lekarima i medicinskim sestrama pri vizitama. On u svojoj memoriji čuva i na displeju pokazuje podatke o zdravstvenom stanju pacijenata, te služi kao vrsta pokretnog medicinskog kartona. U svojoj unutrašnjosti nosi aparate za merenje pritiska, špriceve, gaze i drugi potreban medicinski materijal, a može i da lampom i kamerom pomogne u pregledu pacijenta.

Robot „Terapio“ je programiran tako da strpljivo i tiho prati medicinsko osoblje, a njegovi konstruktori kažu da bi u budućnosti mogao da posluži i van bolnice kao verni pomoćnik u kupovini i prenošenju stvari.

Kibernetika nam daje i odela u obliku spoljnih ili egzo skeleta koji ljudima pružaju dodatnu fizičku snagu. Njihova funkcija je da povređenima omoguće rehabilitaciju, da paraplegičarima i amputircima omoguće kretanje, te da vojnicima i fabričkim radnicima omoguće podizanje do sada nezamislivih količina tereta.

Odelo (kibernetsko) Univerziteta „Cukuba“, posebno je po tome što je prilagođeno radu u uslovima visoke radijacije.

Ovo „pametno“ odelo senzorima „čita“ pokrete zglobova i sa površine kože očitava slabi elektricitet koji mozak upućuje u mišiće i tako „shvata“ koje mišiće treba da podupre. Informacije koje šalju senzori obrađuju se u mini računaru koji je ugrađen u odelo skupa sa malim generatorima koji ga napajaju strujom.

Kibernetsko odelo omogućava radnicima u nuklearnoj centrali u Fukušimi da rade u mnogo boljim uslovima jer eliminiše zamor koji se javlja usled nošenja teškog zaštitnog odela,te pruža dodatnu snagu za uklanjanje prepreka nastalih usled eksplozija u reaktorima.

To povećava efikasnost i brzinu radova na sanaciji elektrane, i bukvalno spasava živote radnika od kojih su neki u prošlosti, zbog napora, preminuli od srčanog udara.

Ovaj egzoskelet omogućuje osobi koja ga nosi da podigne teret od oko 40 kila, a da se pri tom oseća kao da u rukama drži predmet težine oko dva, tri kilograma.

Masovna otpuštanja i vojske robota pretnja čovečanstvu

Iako vrlo korisni, roboti i kibernetika u budućnosti čovečanstvu mogu doneti i zlo.

Robotizacija čini ljude suvišnim i može dovesti do masovnih otpuštanja radnika. Ovim mašinama ne treba pauza, san, godišnji odmor ili porodiljsko odsustvo, te ne zahtevaju platu, zdravstveno i penzijsko osiguranje.

Tokom nedavne Međunarodne izložbe robota u Tokiju pitali smo konstruktore da li se osećaju neprijatno u vezi sa tom mogućnošću.

„Prvo, ovi roboti još uvek nisu savršeni i ne mogu u svemu da u potpunosti zamene ljude, tako da to toga (masovnog otpuštanja ljudi) neće doći još izvesno vreme,“ rekao je novinaru RTS-a predstavnik kompanije „Kavada“, Juđi Sato.

„Dalje, mi smatramo da društvo u budućnosti treba da bude takvo da roboti rade dosadne, a ljudi kreativne poslove“, dodao je Sato.

Mali, simpatični robot „Darvin-Op“, vredan 10.000 dolara, učesnik je sportske discipline „robokup“ koja predstavlja fudbal za robote i koja je zvanično priznata od strane FIFA.

Sličan minijaturni android drugog proizvođača, visine svega 34 centimetara, trenutno se nalazi na Međunarodnoj svemirskoj stanici gde ima zadatak da japanskom astronautu Koići Vakati razgovorom i puštanjem muzike olakša šestomesečni boravak u svemiru.

Ali, ovi naizgled bezazleni, minijaturni roboti imaju, potencijalno, vrlo mračnu ulogu. Oni, dok igraju fudbal, služe kao platforme za proučavanje koordinacije delovanja mašina u grupi sastavljenoj samo od robota ili od robota i ljudi.

Ovo će u budućnosti verovatno imati primenu u stvaranju čitavih vojnih formacija sastavljenih od samostalnih robota, od kojih se neki mogu i oteti kontroli.

„U ovom trenutku robotima u vojnoj upotrebi daljinski upravljaju ljudi, ali postoji mogućnost da u budućnosti budu stvorene samostalne vojske robota. Na tome se već radi u svetu. Tako da istraživanje usmereno na kordinaciju grupe robota može imati vojnu primenu“, rekao je za RTS inženjer Jošihiro Šibata iz firme „Sugiura mašin dizajn“, koja je zastupnik za prodaju robota „Darvin-Op“.

Šibata ne krije svoje strepnje u vezi kibernetske tehnologije i svoje uloge u njenom razvoju: „Iskreno, zabrinut sam. Ispadne da ste pomogli da se napravi Terminator. Sada se roboti još uvek nalaze pod potpunom kontrolom ljudi, ali ako u budućnosti steknu inteligenciju, ne znam da li će nam biti prijatelji i neprijatelji“.

Број коментара 5

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
21° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво