<?xml version="1.0" encoding="utf-8" ?>














    





<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">
    <channel>
        <title>RTS :: Zanimljivosti</title>
        <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/rss/511/Zanimljivosti</link>
        <description>Lista vesti</description>
        <language>sr</language>
        <image>
            <url>http://www.rts.rs/img/logo-sr</url>
            <title>RTS :: Zanimljivosti</title>
            <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/rss/511/Zanimljivosti</link>
        </image>
        
        
            <item>
                <title>Firerovo usavršavanje harizme</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1041946/Firerovo+usavr%C5%A1avanje+harizme.html</link>
                <description>
                    „Zabranjene“ fotografije, koje su za Adolfa Hitlera bile „ispod časti“, ponovo su objavljene u javnosti. Na njima nacistički vođa eksperimentiše sa imidžom, uvežbava pokrete i neobične poze, kako bi izazvao određenu reakciju publike.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Hitler-t.jpg?thumbId=1942478&amp;fileSize=34747&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328786479000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Firerovo usavršavanje harizme" title="Firerovo usavršavanje harizme" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 16:08:59 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1041946/Firerovo+usavr%C5%A1avanje+harizme.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Na slikama nacistički vođa Adolf Hitler mlatara rukama i zauzima neobične poze. Na jednoj, njegova pesnica je podignuta u vazduh, na drugoj upire prstom u zamišljenu publiku, na trećoj se naslanja na drvo odeven u pantalone sa tregerima.</p><p><!--[box 11600512]--><!--[box 11600514]--></p><p>Ove fotografije na kojima nacistički vođa uvežbava javne nastupe, snimio je krajem dvadesetih godina Hitlerov lični fotograf Hajnrih Hofman i britanska publika odnedavno može da ih vidi u Hofmanovim memoarima <em>Hitler je bio moj prijatelj</em>, ponovo objavljenim na engleskom jeziku.</p><p>Kako prenosi londonski <em>Telegraf,</em> Hitler je zabranio objavljivanje ovih fotografija, jer su mu bile „ispod časti&quot;. Međutim, njih je pedesetih godina Hofman stavio u svoje memoare.</p><p>Hofman, koji je Hitlera upoznao sa svojom asistentkinjom Evom Braun, preživeo je rat i proveo četiri godine u zatvoru zbog profiterstva. Umro je 1957. godine u 72. godini.</p><p>Istoričar Rodžer Murhaus, koji je napisao uvod za knjigu, rekao je da se na slikama vidi Hitlerova harizma.</p><p>„Na jednoj slici Hitler liči na bizona, ali je imao harizmu i njegovi govori su podsticali ljude da iskreno veruju da će ih povesti u slavu&quot;, rekao je Murhaus.</p><p><!--[box 11600510]--></p><p>„Bio je izvanredan govornik i ove fotografije nam pokazuju da je to nešto na čemu je vredno radio&quot;, dodao je britanski istoričar.</p><p><!--[box 11600508]--></p><p>Hitler je fotografije koristio da bi odlučio kako da se obrati masama. Nakon što je na jednoj video kako mu stoji kapa, odbacio ju je i nikada je više nije stavio na glavu u javnosti.</p><p><!--[box 11600516]--></p><p>„Ako danas slušate Hitlerove govore, on zvuči kao manijak, ali znamo da je umeo da bude veoma ubedljiv&quot;, smatra Murhaus.</p><p><!--[box 11600518]--></p><p>„Fotografije daju lep uvid u njegove pripreme. Bio je šoumen i vežbao je svoje gestove kako bi izazvao određenu reakciju publike.&quot;</p><p>„Eksperimentisao je svojim imidžom i tražio je od Hofmana da ga fotografiše kako bi mogao da proceni šta mu odgovara&quot;, objašnjava Murhaus.</p><p><!--[box 11600520]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Kitovi tužili akvapark?</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1041930/Kitovi+tu%C5%BEili+akvapark%3F.html</link>
                <description>
                    Kitovi ubice Tilikum, Korki, Katina, Julis i Kastka tužili su poznati akvapark "Seaworld". Zapravo, to je u njihovo ime učinila PETA. Ako prihvati tužbu, što je korak bez presedana, sud će otvoriti Pandorinu kutiju sa nerazmrsivim problemima i apsurdnim posledicama, tvrde iz akvaparka.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Kit-ubica-tamb.jpg?thumbId=1942346&amp;fileSize=63932&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328783772000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Kitovi tužili akvapark?" title="Kitovi tužili akvapark?" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 14:44:07 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1041930/Kitovi+tu%C5%BEili+akvapark%3F.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Jedan američki sud našao se pred neobičnim slučajem u kojem treba da presudi da li pet kitova ubica iz jednog akvaparka imaju pravo da tuže svog poslodavca za robovski rad.</p><p><!--[box 11599364]--></p><p>Tilikum, Korki, Katina, Julis i Kastka su orke koje provode vreme izvodeći akrobatske tačke u akvaparkovima kompanije &quot;Seaworld&quot; u Orlandu, na Floridi i San Dijegu, u Kaliforniji.</p><p><!--[box 11599366]--><!--[box 11599360]--></p><p>Ovi kitovi su, prema tvrdnjama udruženja za zaštitu životinja PETA <em>(People for the Ethical Treatment of Animals)</em>, maltretirani i primoravani na „prinudni, robovski rad&quot; u akvaparkovima.</p><p>PETA je odlučila da podnese tužbu u ime pet životinja i nada se da će sud presuditi u njihovu korist.</p><p>Sa svoje strane, kompanija &quot;Seaworld&quot; smatra da sud nema drugu mogućnost nego da odbaci žalbu, budući da „13. amandman štiti isključivo ljude&quot;.</p><p>„Kao što ne zavisi ni od rase, pola ili etničke pripadnosti roba, ropstvo ne zavisi ni od njegove vrste. Prinuda, ponižavanje i potčinjavanje su osnovne odlike ropstva kojima su i ove orke izložene&quot;, istakao je advokat udruženja, prenosi AFP.</p><p>Na sudu je da odluči da li će uvažiti žalbu kitova. Glavni problem je da li zakon može da se odnosi i na životinje.</p><p><!--[box 11599362]--></p><p>&quot;Seaworld&quot; navodi da će sud, ukoliko načini taj korak bez presedana, otvoriti Pandorinu kutiju sa nerazmrsivim problemima i apsurdnim posledicama, a njihov advokat Teodor Šo tvrdi da je žalba organizacije PETA „puko trošenje vremena, energije i novca&quot;.</p><p>Članovi PETA su, međutim, spremni da se do kraja bore za odbranu kitova za koje kažu da su žrtve koje akvapark zlostavlja.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Šta rade desničari u indijskoj skupštini?</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1041178/%C5%A0ta+rade+desni%C4%8Dari+u+indijskoj+skup%C5%A1tini%3F.html</link>
                <description>
                    Televizijske kamere uhvatile su trojicu ministara, članove desničarske stranke Baratija Džanata, kako gledaju porno-film na zasedanju lokalnog parlamenta u Indiji. Sva trojica podnela su ostavke, ali ne priznaju da su gledala pornić.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Ministri-t.jpg?thumbId=1940924&amp;fileSize=41582&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328693463000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Šta rade desničari u indijskoj skupštini?" title="Šta rade desničari u indijskoj skupštini?" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 12:03:44 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1041178/%C5%A0ta+rade+desni%C4%8Dari+u+indijskoj+skup%C5%A1tini%3F.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Tri provincijska ministra u Indiji podnela su ostavke zbog optužbi da su na zasedanju lokalnog parlamenta gledala porno-film, što su zabeležile i TV kamere. Guverner južne države Karnatka prihvatio je njihove odluke.</p><p><!--[box 11596966]--></p><p>Naime, jedna lokalna televizija snimila je jednog od ministara kako gleda pornić na mobilnom telefonu.</p><p>Taj ministar je potom prosledio mobilni telefon svom kolegi, drugom ministru, koji je, takođe, pogledao video-klip tokom skupštinskog zasedanja.</p><p>Mobilni telefon je, inače, pripadao trećem ministru. Ministri su članovi desničarske stranke Baratija Džanata, koja je vladajuća u Karnatki.</p><p>Sva trojica su negirala da su gledala pornografiju. Ostavke su obrazložili potrebom da sačuvaju svoju stranku od sramote.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Peglu će vam vratiti... u glavu</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1041510/Peglu+%C4%87e+vam+vratiti...+u+glavu.html</link>
                <description>
                    Toster, mikser i pegla su najomraženiji pokloni za Dan zaljubljenih, jer žene nikako ne žele da ih toga dana podsećate na kućne poslove. Ni donji veš neće proći slavno, i pored toga što istraživanja pokazuju da bi pet odsto pripadnica lepšeg pola obradovao seks.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Pegla-tamb.jpg?thumbId=1941560&amp;fileSize=28527&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328714471000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Peglu će vam vratiti... u glavu" title="Peglu će vam vratiti... u glavu" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 8 Feb 2012 16:46:35 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1041510/Peglu+%C4%87e+vam+vratiti...+u+glavu.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>S obzirom na to da se približava 14. februar, bilo bi dobro posavetovati muškarce koji su se priklonili modi pristigloj sa Zapada, koje poklone ne bi nikako trebalo da kupe svojoj „lepšoj polovini&quot;.</p><p><!--[box 11590694]--></p><p>Jedno britansko istraživanje pokazalo je da ono što žene najviše iritira na Dan zaljubljenih jeste nedostatak mašte.</p><p>Tako je najomraženiji poklon neki od klasičnih kućnih aparata tipa mikser, toster ili pegla, jer žene ne vole da ih podsećaju, barem ne tog dana, na obavezu obavljanja kućnih poslova.</p><p><!--[box 11590696]--></p><p>Na drugom mestu je, suprotno uvreženom mišljenju, donji veš, jer se muškarci uglavnom ne snalaze sa brojevima grudnjaka i gaćica, pa često omanu veličinu.</p><p><!--[box 11590690]--></p><p>Buketi cveća i čestitke, takođe, neće biti dočekani sa oduševljenjem, ali ni bombonjere, pogotovo ako će kasnije darodavac zameriti voljenoj da se ugojila.</p><p>Prema drugom istraživanju, čije rezultate prenosi <em>Hafington post</em>, 75 odsto žena bi da budu „kraljice na jedan dan&quot;, tj. da budu oslobođene od svih kućnih poslova i brige oko dece.</p><p>Njih 14 odsto bi volelo romantičnu večeru, devet odsto očekuje neki lep poklon, dok bi pet odsto najviše obradovao seks.</p><p><!--[box 11590692]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Tresla se Kina, rodio se džin!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1041182/Tresla+se+Kina%2C+rodio+se+d%C5%BEin%21.html</link>
                <description>
                    Težak sedam kilograma i četiri grama, Šunšun je najveća beba rođena od osnivanja Narodne Republike Kine, 1949. godine. „Beba džin“ rođena je carskim rezom, a porođaj je protekao bez ikakvih problema.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Beba-dzin-t.jpg?thumbId=1940984&amp;fileSize=43695&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328696453000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Tresla se Kina, rodio se džin!" title="Tresla se Kina, rodio se džin!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 8 Feb 2012 21:12:04 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1041182/Tresla+se+Kina%2C+rodio+se+d%C5%BEin%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Jedna Kineskinja rodila je bebu tešku sedam kilograma i četiri grama, što je verovatno najteže novorođenče od osnivanja države 1949. godine.</p><p><!--[box 11594602]--></p><p>List <em>Tijanđin post</em> naveo je da je 29-godišnja žena iz provincije Henan rodila dečaka carskim rezom.</p><p>Porođaj je trajao dvadesetak minuta, a majka i sin Šunšun su dobro. List, takođe, navodi da su Šunšunovi roditelji prosečne visine i težine i da tokom trudnoće ništa nije ukazivalo da bi beba mogla biti toliko teška.</p><p>Prema Ginisovoj knjizi rekorda, najteže novorođenče rodila je jedna žena u Ohaju 1879. godine i ono je bilo teško 10,77 kilograma!</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Oživeli preteču robota iz 18. veka</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1041162/O%C5%BEiveli+prete%C4%8Du+robota+iz+18.+veka.html</link>
                <description>
                    Kako bi povratili stari sjaj čuvenoj mašini za pisanje iz 18. veka, koja se proslavila romanom i filmom "Hugo", konstruktori su morali dobro da se pomuče i spoje stotine mehaničkih delova.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Robot-tamb.jpg?thumbId=1941104&amp;fileSize=57519&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328699506000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Oživeli preteču robota iz 18. veka" title="Oživeli preteču robota iz 18. veka" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 8 Feb 2012 12:14:17 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1041162/O%C5%BEiveli+prete%C4%8Du+robota+iz+18.+veka.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>U modi je sve ono što nas s nostalgijom podseća na neka mirnija vremena. Ova mašina koja piše bila bi i danas u trendu, baš kao i u 18. veku kada je, kako se pretpostavlja, predstavljala prestiž među pomodarima toga doba.</p><p><!--[box 11587114]--></p><p>Reč je o preteči robota, a pronađen je u skladištu Instituta „Frenklin&quot; u Filadelfiji.</p><p>Konstruktori su spojili stotine mehaničkih delova da bi vratili nekadašnji izgled mašini, koja je poslužila i kao inspiracija za roman i Skorsezeov film <em>Hugo</em>.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Zakoračite, ako smete!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1041014/Zakora%C4%8Dite%2C+ako+smete%21.html</link>
                <description>
                    Britanskom umetniku Džou Hilu je ravan krov jedne višespratnice poslužio kao podloga za neverovatno umetničko delo od kojeg može da vam se zavrti u glavi!
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Zgrada-tamb.jpg?thumbId=1940624&amp;fileSize=66502&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328641131000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Zakoračite, ako smete!" title="Zakoračite, ako smete!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 8 Feb 2012 12:16:22 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1041014/Zakora%C4%8Dite%2C+ako+smete%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Na vrh jedne zgrade u Londonu postavljeno je pravo umetničko delo, zbog čije optičke varke imate utisak da ste u velikoj opasnosti.</p><p><!--[box 11587156]--></p><p>Zapravo, britanskom umetniku Džou Hilu ravan krov nekoliko višespratnica poslužio je kao podloga za razmotavanje platna sa nesvakidašnjom slikom u tri-de formatu. I na svakom pasuje.</p><p><!--[box 11587158]--></p><p>Za stvaranje savršene iluzije Hil je bio inspirisan filmom <em>Man on a Ledge,</em> tako da je motiv na slici njujorški.</p><p>Sudeći prema fotografijama, zgaziti na platno, tj. zakoračiti preko naslikane ivice zgrade i nije baš tako jednostavno. Čini nam se da i samo stajanje pored nje može izazvati vrtoglavicu.</p><p><!--[box 11587162]--></p><p>Inače, sa Džoovim uličnim tri-de kreacijama upoznali smo se u novembru prošle godine, kada je, takođe u britanskoj prestonici, sa kolegom Maksom za sedam dana <strong><a href="/page/magazine/ci/story/501/%D0%97%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/994318/%D0%9C%D1%83%D1%80%D0%B0%D0%BB+%D0%BA%D0%BE%D1%98%D0%B8+%D0%BF%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%81%D0%B8+%D1%80%D0%B5%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8.html" target="_blank">naslikao najveći mural na svetu</a></strong>.</p><p><!--[box 11587166]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Prve planetarne životinje otkrivene u Namibiji?</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1040398/Prve+planetarne+%C5%BEivotinje+otkrivene+u+Namibiji%3F.html</link>
                <description>
                    Fosili sunđerastih bića "Otavia antiqua", potencijalno naših najstarijih predaka, otkriveni su u Namibiji. Njihovi najstariji primerci živeli su pre oko 760 miliona godina u prvim zemaljskim okeanima, tvrde naučnici, što znači da su za oko 150 miliona godina stariji od najstarijih poznatih životinja.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Prazivotinje-tamb.jpg?thumbId=1939442&amp;fileSize=43834&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328562143000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Prve planetarne životinje otkrivene u Namibiji?" title="Prve planetarne životinje otkrivene u Namibiji?" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 6 Feb 2012 22:22:04 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1040398/Prve+planetarne+%C5%BEivotinje+otkrivene+u+Namibiji%3F.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11575946]--><!--[box 11575954]--></p><p>Naučnici koji rade u Nacionalnom parku „Etoša&quot;, u Namibiji, otkrili su sunđeraste fosile za koje tvrde da su prve životinje na Zemlji, što bi značilo da su životinje nastale čak 150 miliona godina ranije nego što se do sada mislilo, prenosi danas AFP. </p><p>Maleni rupičasti fosili bića, nazvanih <em>Otavia antiqua</em>, pronađeni su u tom parku i na drugim mestima po Namibiji, u stenama starim između 760 i 550 miliona godina, saopštio je desetočlani tim međunarodnih istraživača u članku objavljenom u naučnom žurnalu <em>South African Journal of Science</em>.</p><p>Otkriće je kulminacija 15-godišnjeg istraživanja južnoafričkog paleontologa Boba Brejna po namibijskoj pustinji.</p><p>Sve ovo znači da su se životinje, za koje se prethodno mislilo da su nastale pre 600 i 650 miliona godina, zapravo pojavile 100 ili 150 miliona godina ranije, tvrde autori.</p><p>To takođe znači da su ovi sunđerasti fosili, veličine zrna prašine, prekriveni rupicama koje su puštale tečnost da cirkuliše njihovim telima, bili naši preci, rekao je ko-autor Toni Prejv, geolog sa Univerziteta „Sent Endruz&quot; iz Škotske.</p><p>„Kada bi se gledalo porodično stablo i kada bi se došlo do grupe koja se zove predak svih životinja, to bi bila njihova pra, pra, pra, pra, pra, prababa&quot;, rekao je AFP-u Prejv i dodao da veruje da je <em>Otavia</em> živela u mirnim vodama, kao što su lagune.</p><p><!--[box 11575948]--></p><p>„Generalno, nivoi kiseonika bili su niži od današnjih, a temperature više. <em>Otavia</em> je najverovatnije delila svoj svet sa algama i bakterijama kojima se hranila. Način na koji se hranila ima veze sa mikroskopskim rupicama na telima ovih primitivnih sunđera. Pošto nemaju stomake, plen je verovatno uvlačen u unutrašnju šupljinu, gde je varen. Ostatak bi bio izbacivan kroz iste rupice&quot;, objasnio je Prejv.</p><p>Geolog je objasnio da se fosilni dokazi da su životinje nastale pre 760 miliona godina uredno uklapaju u ono što su pretpostavljali genetičari posmatrajući „molekularni sat&quot;, sredstvo za merenje starosti roda gledajući u procentualnu razliku između njihovog DNK i DNK drugih vrsta.</p><p><!--[box 11575952]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>U braku 75 godina!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1040030/U+braku+75+godina%21.html</link>
                <description>
                    Zajednička interesovanja i večernji izlasci udvoje formula su uspeha Lajonela i Elen Bakston koji su u braku punih 75 godina! Supružnici sa najverovatnije najdužim bračnim stažom u Evropi tvrde da se vole kao i prvog dana kada su se upoznali daleke 1930. godine.

                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Lajonel-i-Elen-Bakston-t.jpg?thumbId=1938800&amp;fileSize=54322&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328530264000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="U braku 75 godina!" title="U braku 75 godina!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 6 Feb 2012 19:53:37 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1040030/U+braku+75+godina%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11575334]--></p><p>Nekima se i decenija posle sudbonosnog „da&quot; čini kao večnost. Međutim, Britanci Lajonel i Elen Bakston u braku su 75 godina, što je najduži bračni staž u Velikoj Britaniji, a verovatno i u Evropi, piše londonski <em>Dejli mejl</em>.</p><p>I posle više od osam decenija, koliko je prošlo od kada su se upoznali, 100-godišnji Lajonel i godinu dana mlađa Elen tvrde da prava ljubav nikada ne izbledi i da se i danas vole kao prvog dana.</p><p>„Nikada nismo bili razdvojeni niti smo poželeli nekog drugog. Dugo smo u braku zato što smo i prijatelji pored toga što smo bračni par. Uvek smo se trudili da izađemo uveče zajedno, na večeru ili na neki ples i tako smo održali brak&quot;, rekla je Elen.</p><p>Lajonel tvrdi da se od Elen nije razdvajao duže od jedne noći u poslednjih osam decenija, kao i da se nikada nije umorio od njenog prisustva.</p><p>Supružnici vole iste stvari: TV serije, bingo, da igraju karte, čitaju romane i prate kvizove, a od sportova darts (pikado), snuker (bilijar) i fudbal.</p><p><!--[box 11575336]--></p><p>Upoznali su se u martu daleke 1930. godine, kada je Urugvaj osvojio Mondijal, počeli radovi na čuvenoj brani Huver, rođene zvezde velikog ekrana Klint Istvud i Stiv Mekvin.</p><p>Tokom braka su „ispratili&quot; dolazak i odlazak sa vlasti čak 15 britanskih premijera.</p><p>Imaju ćerku Sindi (62) i četvoro unučića.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Magične Superboul reklame </title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039926/Magi%C4%8Dne+Superboul+reklame+.html</link>
                <description>
                    Adrijana Lima, vilenjak i „Motli kru“, Čarli Braun, Skubi Du i čitava plejada crtanih likova, kao i Dart Vejder samo su neki od junaka reklamnih spotova o kojima će se, kao i uvek posle Superboula, govoriti danima. Zašto? Pogledajte!    
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Adrijana-Lima-vt.jpg?thumbId=1938608&amp;fileSize=56277&amp;contentType=image/jpeg&amp;lastModified=1328523035000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Magične Superboul reklame " title="Magične Superboul reklame " />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 6 Feb 2012 12:14:10 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039926/Magi%C4%8Dne+Superboul+reklame+.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Emitovanje reklama tokom velikog finala NFL lige košta oko tri i po miliona dolara, i to za spot od 30 sekundi. Jeste reč o veoma gledanom programu, ali oni koji se odluče da odvoje toliki novac zahtevaju od timova koji su zaduženi za konačan izgled reklame da svaki milisekund spota bude savršen. </p><p><!--[box 11570524]--></p><p>Drugu godinu zaredom reklama koja se najviše prepričava jeste „Folksvagenova&quot; priča o psu koji je zbog fenomenalnog automobila odlučio da se otarasi viška kilograma. U produženoj verziji, koja traje više od minuta, tu je i Dart Vejder sa ekipom. </p><p>Čarli Braun, Skubi Du, Voltron, Riči Rič i mnogi drugi crtani likovi udružili su snage kako bi skrenuli pažnju na &quot;MetLife&quot;. Komentari poznavalaca sadrže opise poput: „Reklama je kao da uživate u rashlađenom soku od pomorandže&quot;, „Novo, sveže i nostalgično&quot;. </p><p>Međutim, jačem polu veoma se dopala poruka koju su potencijalnim kupcima poslali stručnjaci za marketing u ime kompanije „Kia motors&quot;.</p><p><!--[box 11570526]--></p><p>Snažne emocije u snovima smenjuju se zbog nezgode sa čarobnim prahom. Uz grmljavinu koju na bini pravi grupa „Motli kru&quot; Adrijana Lima, kao i desetine devojaka sa tribina, naravno, oskudno odevene, pozdravljaju junaka priče.</p><p>Dok se prašina i emocije oko Superboula budu slegle izdvojiće se sigurno još reklama pripremljenih za ovu priliku, a način na koji su ih marketinški stručnjaci osmislili obeležiće najverovatnije celu godinu.   </p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ledeno carstvo u Japanu</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039906/Ledeno+carstvo+u+Japanu.html</link>
                <description>
                    Svake zime oko dva miliona ljudi pohrli u japanski grad Saporo, kako bi videli predivne skulpture od leda i snega. Ovogodišnji "Sapporo Snow Festival" trajaće od 6. do 12. februara, a osim Diznijevih junaka i životinja, od leda su isklesane i mnoge svetske znamenitosti, pa čak i bine.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/skulptura-t.jpg?thumbId=1938626&amp;fileSize=53524&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328523685000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ledeno carstvo u Japanu" title="Ledeno carstvo u Japanu" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 6 Feb 2012 13:12:56 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039906/Ledeno+carstvo+u+Japanu.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Jedan od najvećih događaja u Japanu tokom zime je, svakako, &quot;Sapporo Snow Festival&quot;.</p><p><!--[box 11571500]--></p><p>Svake zime oko dva miliona ljudi dolazi u Saporo, četvrti po veličini grad u Japanu, kako bi videli stotine predivnih statua napravljenih od snega i leda.</p><p>Izložene u Odori parku, u samom centru grada, skulpture su prava atrakcija turistima koji dolaze iz svih krajeva planete.</p><p><!--[box 11571502]--></p><p>Među 222 izložene skulpture našli su se i Diznijevi junaci, morske životinje i svetske znamenitosti poput Tadž Mahala.</p><p>Kako bi snabdeli grad dovoljnom količinom snega i leda i pripremili se za festival, samo u januaru u Saporo je dovezeno 6.500 tona snega.</p><p><!--[box 11571508]--></p><p>Osim skulptura, od leda su napravljene i bine sa kojih će posetioce zabavljati bendovi i plesači.</p><p>Ovogodišnji, 63. festival trajaće od 6. do 12. februara.</p><p><!--[box 11571506]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Vedre strane dubokog snega</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039786/Vedre+strane+dubokog+snega.html</link>
                <description>
                    Beli medvedi i foke u Vrtu dobre nade u Beogradu jedva su dočekali sneg i hladno vreme. Vanrednoj situaciji, kada su putevi jedva prohodni, a hladnoća se uvlači u kosti, još samo se raduju najmlađi, kojima je i najmanja padina zgodna za sankanje.


                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Vedra-strana-zime-tv.jpg?thumbId=1938254&amp;fileSize=21913&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328466979000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Vedre strane dubokog snega" title="Vedre strane dubokog snega" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 6 Feb 2012 07:23:39 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039786/Vedre+strane+dubokog+snega.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Nije svima snega preko glave. Neki naturalizovani Beograđani jedva su dočekali ovakve padavine, pa poput belih medveda i foka u beogradskom zoološkom vrtu uživaju već danima.</p><p><!--[box 11568774]--></p><p>S druge strane, tropskim vrstama u Vrtu dobre nade ipak nije lako, ali uz pomoć kalorifera ni njima zima neće preteško pasti.</p><p>„Beli medvedi i foke uživaju po ovom vremenu. Njima preko leta moramo da hladimo prostore, a zimi baš uživaju&quot;, rekla je volonterka u zoo-vrtu u Beogradu Nađa Radović.</p><p>I neki kućni ljubimci se raduju smetovima, pa vlasnici u šali vole da kažu kako oni sada njih izvode u šetnju.</p><p><!--[box 11568776]--></p><p>Vanredna situacija ipak najviše na ruku ide najmlađim sugrađanima koji i najmanju padinu pretvaraju u stazu za sankanje. Tako će im, bar dok se vreme ne prolepša, najlepši provod biti na snegu.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Jestivi stadioni</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039550/Jestivi+stadioni.html</link>
                <description>
                    Nervoza tokom 46. Superboula, finala NLF lige, rasterivaće se najviše hranom. Ipak, neki se neće smiriti dok ne budu pojeli čitav stadion! 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Jestivi-stadioni-t.jpg?thumbId=1937816&amp;fileSize=60815&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328438349000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Jestivi stadioni" title="Jestivi stadioni" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sun, 5 Feb 2012 13:54:11 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039550/Jestivi+stadioni.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Bliži se najveći sportski događaj u SAD koji privlači pažnju i miliona gledalaca širom sveta. Finale NFL lige, 46. Superboul (Super Bowl), na domaćem terenu uvek prati priprema velike količine hrane.</p><p><!--[box 11562484]--></p><p><!--[box 11562486]--></p><p>Međutim, kako u svakom trenutku treba pronaći zabavu, neki Amerikanci potrudili su se i sve okrenuli na igru.</p><p><!--[box 11562498]--></p><p><!--[box 11562488]--></p><p>Tako su od raznovrsnih namirnica napravili neverovatne minijaturne stadione koje će, najverovatnije i pojesti u toku utakmice.</p><p><!--[box 11562490]--></p><p><!--[box 11562492]--></p><p>Neobični stadioni pored nisu samo nesvakidašnjeg izgleda, već su napravljeni od ukusnog materijala, pa će tako u ovim specijalitetima moći podjednako da uživaju i mlađi i stariji.</p><p><!--[box 11562494]--></p><p><!--[box 11562496]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Napade ga vuneni tornado</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1038994/Napade+ga+vuneni+tornado.html</link>
                <description>
                    Ovce u Rusiji izvode čudan ritual kada dočekuju goste na farmi - trče u krug oko automobila „dok vozaču ne pozli“.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Ovce-tamb.jpg?thumbId=1936856&amp;fileSize=45517&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328299166000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Napade ga vuneni tornado" title="Napade ga vuneni tornado" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sun, 5 Feb 2012 09:38:55 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1038994/Napade+ga+vuneni+tornado.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Misteriozno kruženje ovaca, nalik scenama iz animiranih filmova, iznenadilo je jednog vozača na farmi u ruskoj zabiti.</p><p><!--[box 11561042]--></p><p>Prvo su krenule lagano, a onda trčale sve brže, stvarajući „vuneni tornado&quot; oko kola.</p><p>I dok su jednako zbunjeni posmatrači „vrištali&quot; od smeha, muškarcu za volanom sigurno nije bilo lako. Jer ako na nemirnom moru može da se dobije morska bolest, onda od ovog prizora „mogu da vam iskoče ovčije boginje&quot;.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Portorikanci istrebljuju iguane</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039374/Portorikanci+istrebljuju+iguane.html</link>
                <description>
                    Kako ne bi više uznemiravale stanovništvo Portorika, iguane će biti istrebljene! Prema planu Vlade te ostrvske države koji će uskoro početi i da se sprovodi, meso dosadnih reptila postaće važan izvozni artikal.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/iguane-t.jpg?thumbId=1937414&amp;fileSize=69967&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328376496000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Portorikanci istrebljuju iguane" title="Portorikanci istrebljuju iguane" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sun, 5 Feb 2012 11:16:22 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039374/Portorikanci+istrebljuju+iguane.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11561444]--></p><p>Vlada Portorika predstavila je plan o istrebljenju iguana i izvozu njihovog mesa, jer prema mišljenju nadležnih, ta vrsta reptila uznemirava stanovništvo!</p><p>Ministar za prirodne resurse Portorika Danijel Galan Kersado istakao je iguana ima oko četiri miliona, što je više od ljudske populacije te zemlje.</p><p>Kersado je rekao da su zdravstveni zvaničnici dali zeleno svetlo Vladi, da napravi plan za prijavljivanje volontera koji će hvatati iguane i donositi ih u centar koji će potom distribuirati meso tih gmizavaca.</p><p><!--[box 11561446]--></p><p>Meso reptila je popularno u delovima SAD koji imaju veliki broj imigranata iz Azije i Latinske Amerike, naglasio je Kersado.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Od njega nema niti je bilo nižeg?</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039398/Od+njega+nema+niti+je+bilo+ni%C5%BEeg%3F.html</link>
                <description>
                    Čandra Bahadur Dangi iz Nepala visok je samo 56 centimetara i verovatno će postati novi Ginisov rekorder u kategoriji najnižih muškaraca na svetu. Stručnjaci koji proveravaju da li kandidati zadovoljavaju kriterijume za Ginisovu knjigu rekorda, uskoro će utvrditi da li je 72-godišnjak zaista najniži čovek koji je ikada živeo.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Najnizi-c-na-svetu.jpg?thumbId=1937468&amp;fileSize=84902&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328379994000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Od njega nema niti je bilo nižeg?" title="Od njega nema niti je bilo nižeg?" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sun, 5 Feb 2012 00:47:22 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039398/Od+njega+nema+niti+je+bilo+ni%C5%BEeg%3F.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Sedamdesetdvogodišnji Čandra Bahadur Dangi iz Nepala visok je samo 56 centimetara i moguće je da je najniži čovek koji je ikada živeo. </p><p><!--[box 11560512]--></p><p>Stručnjaci koji proveravaju da li kandidati zadovoljavaju pravila za „ulazak&quot; u Ginisovu knjigu rekorda uskoro će otputovati u zabačene delove ove azijske zemlje, kako bi utvrdili da li je Dangi zaista novi rekorder.</p><p><!--[box 11560508]--></p><p>U kategoriji najnižeg čoveka na svetu u Ginisovoj knjizi rekorda kao nosilac titule je upisan <a href="/page/magazine/ci/story/501/%D0%97%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/907332/%D0%98+%D0%BE%D0%B4+%D0%BD%D0%B0%D1%98%D0%BD%D0%B8%D0%B6%D0%B5%D0%B3+%D0%B8%D0%BC%D0%B0+%D0%BD%D0%B8%D0%B6%D0%B8!.html" target="_blank"><strong>Džunrej Balaving</strong></a> sa Filipina, koji je visok svega 57 centimetara. Sada Nepalac tvrdi da je niži i zaslužuje titulu najnižeg muškarca na planeti.</p><p>Ne samo da bi Čandra Bahadur Dangi mogao biti najniži među živim ljudima, već i najniži od svih ljudi koji su ikada živeli. Naime, za sada titulu najnižeg čoveka koji je ikad živeo drži Gul Mohamed, koji je od Dangija bio viši nekoliko milimetara, a preminuo je 1997. u četrdesetoj godini.</p><p>„Ne možemo da potvrdimo visinu gospodina Dangija, dok ne izvršimo formalna merenja. Nadamo se da će verifikacija biti izvršena u narednih nekoliko nedelja. Dobili smo poziv da dođemo u njegovo selo i sada tražimo medicinske stručnjake koji će krenuti sa nama&quot;, potvrdio je glavni urednik „Ginisovih svetskih rekorda&quot; Kreg Glendej.</p><p><!--[box 11560506]--></p><p>Članovi Dangijeve porodice su istakli da je on, uprkos svojim godinama, odličnog zdravlja i da nikada nije bio u bolnici, niti je ikada uzimao lekove. Nepalac je već postao lokalna atrakcija, pa se tako pojavljuje na raznim događajima i festivalima.</p><p><!--[box 11560510]--></p><p>Titulu <a href="/page/magazine/ci/story/501/%D0%97%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/1010410/%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B8+%D0%B4%D0%B0%D0%BD+%D0%B7%D0%B0+%D0%BC%D0%B0%D1%98%D1%83%D1%88%D0%BD%D1%83+%D0%88%D0%BE%D1%82%D0%B8.html" target="_blank"><strong>najniže žene na svetu drži Indijka Joti Amge</strong></a>, koja je visoka svega 62,8 centimetara.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Gde ti je struk?</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039266/Gde+ti+je+struk%3F.html</link>
                <description>
                    I pored redovnih obroka i kaloričnih grickalica, koje ne izbegava, Rumunka Ioana Špangenberg ne može da se ugoji, a velika razlika u obimima struka i kukova čini da zaista izgleda poput peščanog sata!
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Ioana-Španenberg-t.jpg?thumbId=1937192&amp;fileSize=41505&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328361412000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Gde ti je struk?" title="Gde ti je struk?" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sat, 4 Feb 2012 19:40:37 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039266/Gde+ti+je+struk%3F.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11558382]--></p><p>Ioana Špangenberg je jedinstvena žena čije telo zbog velikog kontrasta u obimima struka i kukova ima neobičan izgled nalik peščanom satu. </p><p>Ova 30-godišnja Rumunka izgleda kao da se godinama izgladnjuje iako tvrdi da nikada nije bila na dijeti i da joj se stomak počeo smanjivati još dok je bila tinejdžerka, kada joj je obim struka bio i manji od 40 santimetara. Sada jedva da premašuje 50, dok su joj kukovi znatno širi - 81,3 santimetra.</p><p>„Niko mi ne veruje da imam tri obroka dnevno i da redovno jedem grickalice i čokolade. Jednostavno imam mali stomak. To je kao da imam prirodni želudačni blokator i ako pojedem previše bude mi muka&quot;, rekla je Iona za britanski magazin<em> San.</em></p><p>Iona je objasnila da su odvajkada jedre i rumene devojke u Rumuniji imale više sreće prilikom udaje, jer se smatralo da dolaze iz bogatih porodica, te da je veoma patila zbog izgleda.</p><p>Kada je vremenom prihvatila svoj izgled sreća joj se osmehnula i u ljubavi. Pre pet godina upoznala je Nemca Jana za koga se nakon osam meseci zabavljanja i udala.</p><p>Jan je, kako sama ističe, bio jedini koji je prepoznao njenu lepotu i naučio je da se ponosi svojim jedinstvenim izgledom.</p><p><!--[box 11558384]--></p><p>„Zamolio me je da mu poziram kako bi napravio nekoliko fotografija. Nakon što ih je postavio na internet iznenadila sam se podrškom koju sam dobila od ljudi. Konačno se osećam dobro u svojoj koži&quot;, dodala je Ioana.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Terminator za pileća krilca</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039238/Terminator+za+pile%C4%87a+krilca.html</link>
                <description>
                    Pred njim pileća krilca nestaju za tren oka, tačnije nešto više od pet sekundi! Zove se Takeru Kobajaši i novi je svetski rekorder u brzom jedenju pomenutog specijaliteta.   
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Takeru-Kobajaši-t.jpg?thumbId=1937114&amp;fileSize=94098&amp;contentType=image/jpeg&amp;lastModified=1328356124000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Terminator za pileća krilca" title="Terminator za pileća krilca" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sat, 4 Feb 2012 13:05:28 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039238/Terminator+za+pile%C4%87a+krilca.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Japancu Takeruu Kobajašiju pošlo je za rukom da pojede 337 pilećih krilaca za svega 30 minuta!</p><p><!--[box 11555024]--><!--[box 11555030]--></p><p>Prethodni rekord držao je Amerikanac Džonatan Skvib koji je za isto vreme uspeo da smaže tek 255 krilaca.</p><p>Glavna nagrada na takmičenju „Ving boul&quot; (Wing Bowl) koje je održano u Filadelfiji iznosi 20.000 dolara.</p><p>Kao prenosi AP, gotovo 20.000 posetilaca prisustvovalo je  manifestaciji, a mnogi su čekanje prekratili uz pileća krilca. </p><p>Takeru Kobajaši poznat je po tome što brzo jede. Već godinama pobeđuje na takmičenjima u brzom jedenju hot-dogova.</p><p>Kao što je pokazao, ni disciplina brzog jedenja pilećih krilaca nije mu nepoznata.</p><p><!--[box 11555026]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ovako se skija u Tasmaniji</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1038930/Ovako+se+skija+u+Tasmaniji.html</link>
                <description>
                    Tim skijaša na vodi iz Australije postavio je u jednoj tasmanijskoj luci novi svetski rekord po broju ljudi koji su uspeli istovremeno da skijaju iza jednog čamca, ovoga puta jahte - 145. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Skijasi-tamb.jpg?thumbId=1936574&amp;fileSize=41807&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328283595000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ovako se skija u Tasmaniji" title="Ovako se skija u Tasmaniji" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sat, 4 Feb 2012 07:58:35 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1038930/Ovako+se+skija+u+Tasmaniji.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Specijalno modifikovani katamaran, inače u službi turista tokom sezone, povukao je čak 154 skijaša na vodi u isto vreme.</p><p><!--[box 11553398]--> </p><p>Pošto je devetoro u startu palo, a 145 australijskih sportista ostalo u uspravnom stanju jednu nautičku milju, novi svetski rekord po broju skijaša iza jednog jedinog plovila je postavljen u luci Mekvari u Strahanu, u Tasmaniji.</p><p>I bez nekolicine „posrnulih&quot;, čak za 31 skijaša na vodi su popravili prethodni rekord koji je iznosio 114.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ipak ne ode mast u propast?</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039034/Ipak+ne+ode+mast+u+propast%3F.html</link>
                <description>
                    Konzervu svinjske masti, staru 64 godine, jedan nemački penzioner nije bacio već otvorio i probao. Iako je nakon toliko vremena postala veoma tvrda i bezukusna, mast je i dalje bila ispravna i, kako tvrdi, veoma hranljiva.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/mast-t.jpg?thumbId=1936790&amp;fileSize=51389&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328293370000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ipak ne ode mast u propast?" title="Ipak ne ode mast u propast?" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Fri, 3 Feb 2012 19:52:38 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1039034/Ipak+ne+ode+mast+u+propast%3F.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Nemački penzioner Hans Feldmajer odlučio je da ne baci konzervu svinjske masti koju je pre 64 godine, još kao student, dobio u vidu humanitarne pomoći, već da je otvori i proba, jer kako smatra, hranu ne valja bacati.</p><p><!--[box 11551862]--></p><p>„Mast nisam nikako želeo da bacim&quot;, rekao je 87-godišnji Feldmajer.</p><p><!--[box 11551864]--></p><p>Nemac je 1948. studirao u Rostoku, na severu Nemačke, kada je Amerika započela program pomoći poratnoj Nemačkoj, deleći stanovništu, između ostalog, i konzerve sa svinjskom mašću.</p><p>Penzionisani farmaceut je zamolio svoje kolege da laboratorijski testiraju sadržaj konzerve i bio je ne malo iznenađen pozitivnim rezultatima sprovedenih analiza.</p><p>„Bila je nekako tvrda i bezukusna, ali svakako ispravna i hranljiva&quot;, objasnio je Feldmajer, dodajući da bi proizvođači hrane morali dvaput da razmisle pre nego što unište ogromne količine hrane čiji je rok istekao.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Još litar jedan....</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1038942/Jo%C5%A1+litar+jedan.....html</link>
                <description>
                    Činjenicu da primati, baš kao i ljudi, uživaju u crnom vinu, koristi osoblje jenog zoo-vrta u Kazahstanu da bi ih zagrejalo i zaštitilo od gripa. Neki majmuni i više puta dolaze po svoju dnevnu dozu.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Majmun-tamb.jpg?thumbId=1936610&amp;fileSize=66281&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328284509000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Još litar jedan...." title="Još litar jedan...." />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Fri, 3 Feb 2012 17:18:53 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1038942/Jo%C5%A1+litar+jedan.....html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Zoološki vrt u Karagandiju, u snegom okovanom Kazahstanu, daje svojim majmunima crno vino kako bi se zagrejali, prenosi AFP.</p><p><!--[box 11550236]--></p><p>„Dajemo majmunima vino jer ih ono zimi štiti od respiratornih infekcija. Vinom ih štitimo od gripa&quot;, rekla je Svetlana Piljuk iz zoo-vrta na istoku zemlje.</p><p><!--[box 11550234]--><!--[box 11550240]--></p><p>„Primati su kao i ljudi. Oni uživaju u alkoholu. Neki čak i preteruju i nekoliko puta dolaze po svoju dozu&quot;, objasnila je ona.</p><p>Piljukov je naglasila da „trudnicama&quot; i mladuncima nije dozvoljeno da piju vino.</p><p>Zoo-vrt majmunima vino servira sa komadićima voća, meda, limuna, šećera i tople vode, ne bi li im bilo pitkije.</p><p>U Karagandiju je danas izmereno 33 stepena ispor nule, ali je temperatura u kavezima za majmune 27 stepeni Celzijusa.</p><p>Vino u Kazahstanu nije rasprostranjeno. Nacionalno piće ove centralnoazijske zemlje je kumis - fermentirano konjsko mleko.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Iz Goražda s ljubavlju – 007</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1038018/Iz+Gora%C5%BEda+s+ljubavlju+%E2%80%93+007.html</link>
                <description>
                    Najpoznatiji svetski „tajni“ agent Džejms Bond će u novom filmu koristiti municiju iz fabrike „Pobjeda sport“, iz bosansko-podrinjskog kantona Goražde.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Bond-tamb-2.jpg?thumbId=1934930&amp;fileSize=36402&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328185549000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Iz Goražda s ljubavlju – 007" title="Iz Goražda s ljubavlju – 007" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 14:33:51 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1038018/Iz+Gora%C5%BEda+s+ljubavlju+%E2%80%93+007.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Municija proizvedena u goraždanskoj kompaniji „Pobjeda sport&quot; biće korišćena na snimanju novog filma o najpopularnijem agentu svih vremena Džejmsu Bondu, piše <em>Dnevni avaz</em>. </p><p><!--[box 11537994]--></p><p>Tu informaciju su premijeru bosansko-podrinjskog kantona Goražde, Emiru Frašti, i ministrima u Vladi kantona, preneli predstavnici kompanije &quot;Umarex&quot;, koja je preuzela većinski paket deonica u „Pobjeda sportu&quot;. </p><p>S tom nemačkom grupacijom goraždanska namenska industrija sarađuje već duže od četiri decenije.</p><p><!--[box 11537996]--></p><p>Inače, &quot;Umarex&quot; je jedna od vodećih svetskih kompanija za proizvodnju naoružanja i prateće opreme i vlasnik najkvalitetnijih brendova u ovoj oblasti, među kojima je najpoznatiji nemački „valter&quot;. Upravo njihove modele pištolja koristi i popularni agent 007. </p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Tri milijarde dolara leže na dnu mora?</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1037974/Tri+milijarde+dolara+le%C5%BEe+na+dnu+mora%3F.html</link>
                <description>
                    Britanski brod „SS Port Nikolson“, koji je 1942. godine prevozio 71 tonu platine - isplatu Sovjetskog saveza SAD za ratne zalihe - ali je torpedovan nadomak obale SAD, lociran je i leži u blizini Kejp Koda, tvrdi jedan američki lovac na blago.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Bruk-tamb.jpg?thumbId=1935320&amp;fileSize=52717&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328198879000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Tri milijarde dolara leže na dnu mora?" title="Tri milijarde dolara leže na dnu mora?" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Fri, 3 Feb 2012 11:37:20 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1037974/Tri+milijarde+dolara+le%C5%BEe+na+dnu+mora%3F.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Greg Bruks, suvlasnik kompanije &quot;Sub Sea Research LLC&quot;, zapravo lovac na blago iz Mejna, saopštio je da je locirao olupinu britanskog trgovačkog broda sa tovarom poluga platine koji sada vredi više od tri milijarde dolara.</p><p><!--[box 11545210]--></p><p>Brod je potopila nemačka podmornica u blizini Kejp Koda, nadomak Masačusetsa, tokom Drugog svetskog rata. Ukoliko se ta tvrdnja ispostavi kao tačna, to bi moglo da bude najveće potopljeno blago koje je ikad pronađeno.</p><p>Međutim, advokat britanske vlade izrazio je sumnju da je brod prenosio platinu. Čak i da jeste prevozio plemeniti metal, pitanje vlasništva pronađenog tovara rešavalo bi se na međunarodnom sudu, tvrdi advokat.</p><p>Lovac na blago tvrdi da se brod nalazi na dubini od 213 metara, 80 kilometara od obale i da je reč o brodu „SS Port Nikolson&quot; koji je potonuo 16. juna 1942. godine.</p><p><!--[box 11545208]--></p><p>Bruks i njegova posada su parni brod dugačak 147 metara, navodno, identifikovali po broju na krmi uz pomoć podvodne kamere i Bruks namerava da iznese blago krajem februara ili početkom marta uz pomoć podmornice na daljinsko upravljanje.</p><p>„Izvadiću ga na ovaj ili onaj način, čak i ako to znači da ću morati da izvučem ceo brod&quot;, rekao je on, prenela je agencija AP.</p><p><strong>Već je „očerupan&quot;?</strong> </p><p>Podvodni arheolog Robert Marks je skeptičan da je Bruks pronašao blago. Prema njegovim rečima, jedna američka i jedna engleska kompanija već su istražile taj brod i izvadili bar deo njegovog tovara.</p><p>„Svaka olupina koja se pronađe je najvrednija. Svaki pronađeni brod je najveći na svetu, a svaki tovar najskuplji&quot;, prokomentarisao je Marks.</p><p><!--[box 11545214]--></p><p>Bruks tvrdi da je brod išao ka Njujorku sa 71 tonom platine, u to vreme vrednom 53 miliona dolara, kada je potopljen u napadu u kome je šest osoba poginulo. Platina je bila isplata Sovjetskog saveza Sjedinjenim Američkim Državama za ratne zalihe, kaže Bruks i dodaje da je brod prenosio i zlato i dijamante u vrednosti današnjih 165 miliona dolara.</p><p>Bruks kaže da je olupinu locirao još 2008. godine uz pomoć sonara, ali da u to vreme nije želeo da objavi svoje otkriće dok nije dobio prava na spasavanje od federalnog sudije. Prava na spasavanje nisu isto što i vlasnička prava koja još nisu utvrđena.</p><p>Britanija će sačekati da operacija spasavanja počne pre nego što odluči da li će zatražiti pravo na tovar, rekao je predstavnik britanske vlade. „Još uvek istražujemo šta je bilo na brodu. Prema našim istraživanjima do sada, brod je prenosio mašineriju i vojne zalihe.&quot;</p><p>„Naravno, uvek ima skeptika. Tu su šta god da radite&quot;, kaže Bruks.</p><p><!--[box 11545212]--></p><p>Američka vlada još se nije oglasila ovim povodom i verovatno se ni neće oglašavati, jer su Sovjeti  kasnije platili Vašingtonu za izgubljeni tovar. Bruks je rekao da njegovi snimci pokazuju šipke od platine u 30 sanduka.</p><p>Pomorski zakoni su prilično komplikovani i ukoliko se ispostavi da su Bruksove tvrdnje istinite, moglo bi da se pojavi više zahteva za sadržaj broda. </p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Čistokrvni ovčarski zec</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1037590/%C4%8Cistokrvni+ov%C4%8Darski+zec.html</link>
                <description>
                    Čuli smo za Sija, ovčarskog psa koji se plaši ovaca, Nensi, čivavu kojoj čuvanje tih domaćih životinja odlično ide, ali Čempis je stvarno šampion, jer reč je o zecu koji je uspeo da „pokori“ jedno omanje stado!
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Zeka-tambv.jpg?thumbId=1934150&amp;fileSize=60199&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328116299000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Čistokrvni ovčarski zec" title="Čistokrvni ovčarski zec" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Fri, 3 Feb 2012 16:21:31 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1037590/%C4%8Cistokrvni+ov%C4%8Darski+zec.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Upoznajte Čempisa, zeca koji čuva ovce na jednoj farmi na severu Švedske.</p><p><!--[box 11548966]--><!--[box 11548964]--></p><p>Veštinu je naučio od svog drugara, border kolija, čiji je to redovni zadatak.</p><p>I odlično mu ide – ovce ga „slušaju&quot; kao da je reč o šarplanincu.</p><p>Snimak zeca „ovčarske krvi&quot;, koji je Dan Vestman, prijatelj njegovih vlasnika postavio na svoj blog, jednostavno nije mogao da prođe nezapaženo na <em>Jutjubu</em>: za sedam dana pregledan je više od 460.000 puta.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Golub skuplji od mnogih fudbalera</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1036990/Golub+skuplji+od+mnogih+fudbalera.html</link>
                <description>
                    Strastveni golubar iz Kine ga je jednostavno želeo u „svom jatu“. I nije se na onlajn aukciji zaustavljao sve do sume od 250.400 evra, što je novi svetski rekord za jednog goluba za trke.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Golub-tamb.jpg?thumbId=1933124&amp;fileSize=41460&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328036549000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Golub skuplji od mnogih fudbalera" title="Golub skuplji od mnogih fudbalera" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 1 Feb 2012 10:50:50 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1036990/Golub+skuplji+od+mnogih+fudbalera.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Peter Venstra, strastveni ljubitelj golubova iz Holandije, prodao je jednu od svojih ultrapedigriranih trkačkih ptica za rekordnu sumu od 250.400 evra, putem internet aukcije u ponedeljak, objavio je specijalizovani belgijski veb-sajt <em>Pigeon Paradise</em>.</p><p><!--[box 11529156]--></p><p>Kupac je Hu Žen Ju, vlasnik jedne od najvećih trka golubova u Kini i vlasnik &quot;Zhenyu Holding Group&quot;, najvećeg brodogradilišta u Kini, preko kojeg je i akumulirao kapital, navodi sajt na kojem je aukcija održana.</p><p>Najveća suma koju je neko do sada izdvojio bila je 170.000 evra. Evro Dajmond je tada za ove pare iz Nemačke „odleteo&quot; u Japan.</p><p><!--[box 11529154]--></p><p>Inače, još jedan rekord oboren je početkom ove nedelje - Venstra, pomenuti Frizijac (pokrajina u Holandiji) koji se bavi trkama golubova, prodao je tokom ove 14-dnevne aukcije 245 svojih trkača za ukupno 1.899.300 evra, što je, takođe, novi svetski rekord.</p><p>Prostom računicom ispada da je prosek po ptici bio 7.752 evra.</p><p>Prethodni rekord držao je Belgijanac Pros Rosen koji je u januaru prošle godine, na javnoj aukciji, od prodaje golubova zaradio 1.368.000 evra.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Aerodromska antistres soba</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1036938/Aerodromska+antistres+soba.html</link>
                <description>
                    Za putnike pod stresom, aerodrom u San Francisku otvorio je sobu za jogu koja će putnicima „pružiti mogućnost da se relaksiraju i dekompresuju u sopstvenom ritmu“.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Joga-tamb.jpg?thumbId=1933004&amp;fileSize=44937&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328029590000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Aerodromska antistres soba" title="Aerodromska antistres soba" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Tue, 31 Jan 2012 18:11:16 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1036938/Aerodromska+antistres+soba.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Prošli ste aerodromsko obezbeđenje i potrebno vam je da se malo rastegnete i meditirate?</p><p><!--[box 11526004]--></p><p>Međunarodni aerodrom u San Francisku ima rešenje za vas - sobu za jogu sa prigušenim svetlima i plavim zidovima, u kojoj vlada tišina, gde putnici pod stresom mogu da se relaksiraju.</p><p>„Koliko je nama poznato ovo je prva soba za jogu na nekom aerodromu&quot;, rekao je <em>Rojtersu</em> zvaničnik aerodroma Majkl Mekaron.</p><p>Prema njegovim rečima, ideja za sobu na novootvorenom Terminalu 2 potekla je od jednog putnika.</p><p><!--[box 11526006]--></p><p>Džon L. Martin, direktor aerodroma, nazvao je sobu, otvorenu prošle sedmice, „skokom u pružanju putnicima mogućnosti da se relaksiraju i dekompresuju u sopstvenom ritmu&quot;.</p><p>Zvaničnici na aerodromu tvrde da soba već privlači veliku pažnju putnika, a da je posećuju i jogini.</p><p>Na proleće će u njoj biti postavljeno i veliko kamenje, po ugledu na japanske zen vrtove.</p><p><!--[box 11526008]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Inteligenciju određuju posmatranjem palca?!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1036506/Inteligenciju+odre%C4%91uju+posmatranjem+palca%3F%21.html</link>
                <description>
                    Kineski „stručnjaci za posmatranje palčeva“ tvrde da inteligenciju deteta mogu da odrede na osnovu izgleda tih prstiju! Metoda je postala veoma popularna u nekim obdaništima na severu države, a roditelji daju 190 dolara, kako bi saznali kakvim potencijalom njihovi potomci raspolažu.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Saka-t.jpg?thumbId=1932356&amp;fileSize=48807&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328009741000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Inteligenciju određuju posmatranjem palca?!" title="Inteligenciju određuju posmatranjem palca?!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Tue, 31 Jan 2012 16:23:54 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1036506/Inteligenciju+odre%C4%91uju+posmatranjem+palca%3F%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Nekoliko obdaništa na severu Kine roditeljima naplaćuje 1.200 juana (190 dolara) za test čitanja iz palca, kojim, kako tvrde vaspitači, može da se odredi koliko je dete pametno, javlja agencija <em>Sinhua.</em></p><p><!--[box 11524702]--></p><p>Mnogi roditelji su nagrnuli kod „čitača palčeva&quot; radi testa u obdaništima u severnoj provinciji Šansi, gde „stručnjak&quot; posmatra decu stariju od tri meseca, navodi se u izveštaju.</p><p><!--[box 11524704]--></p><p>Kako navode predstavnici firme koja je razvila test „Šansi dao meng kalčer komjunikejšn&quot;, čitanjem palca se „određuje urođena inteligencija i potencijal deteta&quot;, piše <em>Sinhua.</em></p><p>Zbog striktne kineske politike jednog deteta, roditelji stavljaju veliki naglasak na obrazovanje dece u nadi da će im potomci biti uspešniji u budućnosti i moći da se staraju o njima kada ostare.</p><p>Neki stručnjaci su, ipak, odbacili ideju o tehnologiji čitanja iz palca. „Nisam čuo za postojanje takvog metoda&quot;, rekao je jedan pedijatar agenciji.</p><p>Proricanje sudbine, uključujući i čitanje palca, ima duboke korene u kineskoj tradiciji, iako kineske vlasti obeshrabruju i kažnjavaju praksu gatara kojom se podstiče sujeverje.</p><p>Mnogi ljudi, pa i vladini funkcioneri, znaju da zatraže savete od stručnjaka za feng šui radi finansijskih, poslovnih ili ličnih saveta.</p><p><!--[box 11524706]--></p><p>Nije tajna da mnogi bračni parovi plaćaju feng šui ekspertima da im odrede povoljan datum za sklapanje braka i vreme začeća deteta, u skladu sa horoskopskim znacima i lunarnim kalendarom.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Prodata Hitlerova „Noć na moru“</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1036310/Prodata+Hitlerova+%E2%80%9ENo%C4%87+na+moru%E2%80%9C.html</link>
                <description>
                    Onlajn aukcija u Slovačkoj pokazala je da još uvek ima ljudi zainteresovanih za likovnu umetnost najvećeg svetskog diktatora. Hitlerovo platno "Maritime Nocturno" prodato za 32.000 evra.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Hitlerova-slika-tamb.jpg?thumbId=1931930&amp;fileSize=37975&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327956325000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Prodata Hitlerova „Noć na moru“" title="Prodata Hitlerova „Noć na moru“" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Tue, 31 Jan 2012 01:40:51 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1036310/Prodata+Hitlerova+%E2%80%9ENo%C4%87+na+moru%E2%80%9C.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11519946]--><!--[box 11519948]--></p><p>Slika „Noć na moru&quot; koju je 1913. godine naslikao Adolf Hitler, prodata je putem internet aukcije u Slovačkoj za 32.000 evra, objavila je aukcijska kuća „Darte&quot;.</p><p>Slika kojoj je početna cena bila 10.000 evra, prodata je anonimnom kupcu, a na aukciju ju je stavila porodica jednog slovačkog umetnika koji je upoznao Hitlera u Beču.</p><p>Delo, dimenzija 60 sa 48 centimetara, prikazuje more kako se presijava pod sjajem punog meseca.</p><p>„Gledam ga kao umetnika. Godine 1913. kada je Hitler naslikao ovu sliku nije znao šta će se desiti u kasnijim dekadama njegovog života&quot;, rekao je AFP-u vlasnik aukcijske kuće „Darte&quot;, Jaroslav Krajnak.</p><p>Prošle godine, ova aukcijska kuća prodala je drugu Hitlerovu sliku iz iste kolekcije za 10.200 evra.</p><p>Adolf Hitler bio je zainteresovan za umetnost još od ranog detinjstva. Kao mladić je slikao kako bi preživeo.</p><p>Dva puta, 1907. i 1908. godine, Hitler je pokušao da se upiše na Fakultet lepih umetnosti u Beču, ali nije položio prijemni.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Uzimate li zgradino prezime?</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1036258/Uzimate+li+zgradino+prezime%3F.html</link>
                <description>
                    Ekspresnim „venčanjem“ sa zgradom skladišta u Sijetlu, Amerikanka Babilonija Ejvaz prekinula je njeno rušenje, verovatno nakratko. Aktivistkinja je to učinila da bi zgradi, ali i opštinarima pokazala „koliko je voli“!
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/vencanje-tamb.jpg?thumbId=1931672&amp;fileSize=74020&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327941218000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Uzimate li zgradino prezime?" title="Uzimate li zgradino prezime?" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 30 Jan 2012 18:05:23 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1036258/Uzimate+li+zgradino+prezime%3F.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Američka aktivistkinja Babilonija Ejvaz „udala&quot; se za 107 godina staru zgradu kako bi sprečila gradske vlasti da je sruše, preneli su danas lokalni mediji.</p><p><!--[box 11517548]--></p><p>Ejvazova je juče u poslednjem trenutku, navodno, rekla „Da&quot; zgradi u Sijetlu, zapravo napuštenom skladištu, i tako obustavila rušenje koje je već bilo u toku.</p><p><!--[box 11517550]--></p><p>Babilonija, koja je odavno sa objektom u „građanskoj zajednici&quot;, pre nekoliko dana je izjavila da se „zaljubila&quot; u zgradu tokom protesta „Okupiraj Sijetl&quot; i da ne želi da vidi kako se ruši da bi na tom mestu bio sagrađen kompleks luksuznih apartmana.</p><p>„Da, u ljubavi sam sa 107 godina starom zgradom! Da, to je gej brak! Kako je to moguće? Pa, očigledno da postoji dublja priča&quot;, napisala je aktivistkinja na svojoj Fejsbuk pozivnici za venčanje.</p><p><!--[box 11517552]--><!--[box 11517556]--></p><p>Inače, Ejvazova i još 16 aktivista ometaju radove već mesec dana obilazeći oko zgrade i tražeći da se ona pretvori u javni prostor.</p><p>„Kada pogledam zgradu vidim da od nje može da se napravi svratište, vidim javni prostor za umetnike, vidim besplatnu brigu o deci, ne vidim zgradu, vidim mesto gde će se obratiti svi oni sa potrebama u našem komšiluku&quot;, objasnila je.</p><p>Aktivistkinja je pre neki dan istakla da ovo čini kako bi pokazala koliko „voli tu zgradu&quot;.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Danas je srećni ponedeljak!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1036286/Danas+je+sre%C4%87ni+ponedeljak%21.html</link>
                <description>
                    Dan kada se izlazi iz „praznične januarske krize“ i počinje planiranje godišnjeg odmora je baš danas, što ovaj ponedeljak čini najsrećnijim u godini, tvrdi mančesterski psiholog Dejvid Holms.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Poned-tamb.jpg?thumbId=1931720&amp;fileSize=49183&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327944649000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Danas je srećni ponedeljak!" title="Danas je srećni ponedeljak!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 30 Jan 2012 18:39:31 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1036286/Danas+je+sre%C4%87ni+ponedeljak%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Ako ste boljeg raspoloženja nego inače, trebalo bi da znate da je današnji dan i zvanično najsrećniji ponedeljak u godini, a psiholozi ga nazivaju „srećnim ponedeljkom&quot;.</p><p>Jedan od vodećih psihologa „Mančester Metropoliten&quot; univerziteta Dejvid Holms za <em>Dejli mejl</em> je pojasnio da je tako jer izlazimo iz razdoblja januarske besparice uzrokovane pražnjenjem bankovnih računa tokom praznika.</p><p><!--[box 11517714]--></p><p>Holms takođe navodi da se izlaskom iz „depresivnog januara&quot; naše misli lagano usmeravaju prema planiranju letnjeg odmora.</p><p>U Velikoj Britaniji se „srećni ponedeljak&quot; poklapa sa početkom sedmice u kojoj Britanci već tradicionalno u turističkim agencijama rezervišu putovanja za letnji odmor.</p><p>Holms je naveo da u ovoj godini postoji 11 „srećnih dana&quot;, među kojima je i dan kada se satovi pomeraju na letnje računanje vremena.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ljubomorniji zbog socijalnih mreža</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1035790/Ljubomorniji+zbog+socijalnih+mre%C5%BEa.html</link>
                <description>
                    Slike prijatelja koje se svakodnevno smenjuju na njihovim profilima na društvenim mrežama često mogu biti uzrok naše ljubomore, tvrde američki stručnjaci. Osećaj zavisti zbog srećnijeg i ispunjenijeg života drugih, intenzivniji je među prijateljima koji se ne poznaju u realnom životu.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Drustvene-mreze-t.jpg?thumbId=1930856&amp;fileSize=60831&amp;contentType=image/jpeg&amp;lastModified=1327910901000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ljubomorniji zbog socijalnih mreža" title="Ljubomorniji zbog socijalnih mreža" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 30 Jan 2012 12:35:03 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1035790/Ljubomorniji+zbog+socijalnih+mre%C5%BEa.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Društvene mreže čine ljude zavidnim, jer dok gledaju slike prijatelja na Fejsbuku imaju osećaj da su svi srećniji, ispunjeniji i zadovoljniji od njih, da se lepše provode i da je zbog toga život nepravedan, pokazali su rezultati istraživanja koje su sproveli američki stručnjaci.</p><p><!--[box 11513262]--></p><p>Bez obzira na to što svi poziraju kako bi na društvenim mrežama ostavili što bolji utisak o sebi, iako znamo da je to verovatno samo „lažna realnost&quot;, fotografije ipak izazivaju ljubomoru kod drugih, preneo je internet portal londonskog lista <em>Dejli mejl</em> rezultate istraživanja.</p><p><!--[box 11513256]--></p><p>Druženje sa pravim prijateljima „od krvi i mesa&quot; pravi je i jedini lek protiv ovakvog tipa ljubomore, jer što su ljudi socijalizovaniji, to je osećaj usamljenosti i zapostavljenosti manji, navodi se u studiji.</p><p>Istraživanje je sprovedeno na 425 studenata koji u proseku na Fejsbuku provode pet sati dnevno. </p><p>Tim stručnjaka sa Hui Tzu Grejsom na čelu naročito skreće pažnju na to da je osećaj ljubomore intenzivniji među takozvanim virtuelnim prijateljima koji se ne poznaju u realnom životu.</p><p><!--[box 11513260]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Čuvam mesto u svakoj prilici!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1035666/%C4%8Cuvam+mesto+u+svakoj+prilici%21.html</link>
                <description>
                    Istopljen sladoled, prosuta kafa ili lak za nokte, samo su neki od rekvizita koje je odlično imati pri ruci kada se traži mesto za sedenje. Kako bi se izbegle rasprave oko sedišta u prevozu ili čekaonici, jedna američka firma napravila je seriju plastičnih replika stvari nepoželjnih na sedištu, zbog kojih će mnogi odustati od mesta.

                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/cuvari-t.jpg?thumbId=1930574&amp;fileSize=93660&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327860966000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Čuvam mesto u svakoj prilici!" title="Čuvam mesto u svakoj prilici!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 30 Jan 2012 12:40:40 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1035666/%C4%8Cuvam+mesto+u+svakoj+prilici%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Mnogi su bar jednom u životu bili u situaciji da izgube mesto u čekaonici, sedište u prevozu ili nekoj sali.</p><p><!--[box 11513360]--></p><p>Neprijatne rasprave oko toga ko je prvi ugledao ili zauzeo neko mesto od sada bi mogle da se dešavaju ređe, jer su se na tržištu pojavili svojevrsne rezervacije, takozvani „čuvari mesta&quot;.</p><p>Vlasnici jedne njujorške prodavnice specijalizovane za proizvodnju šaljivih i istovremeno praktičnih predmeta dosetili su se da naprave seriju plastičnih replika nepoželjnih sadržaja koje niko ne bi voleo da vidi na svom potencijalnom mestu za sedenje.</p><p>Tako prosuta kafa, istopljeni sladoled, razmazani kečap ili lak za nokte postaju idealni „čuvari&quot; nečije stolice ili sedišta u prevozu.</p><p>Asortiman u ovoj radnji je širok, pa je za one sa istančanim ukusom u ponudi i prosuto crno vino, za slučaj da se nađu u nekom pomodnom restoranu u kojem se uvek traži mesto više.</p><p><!--[box 11513362]--></p><p>Malo je verovatno da će iko pronaći manu ovim praktičnim rekvizitima, jedino ako „suparničkoj strani&quot; nije mrsko da se otima oko zaprljane stolice i odluči da je očisti. Tada je poraz neminovan.</p><p><!--[box 11513364]--><!--[box 11513366]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>„Mobi Dik“ na toalet papiru?!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1035510/%E2%80%9EMobi+Dik%E2%80%9C+na+toalet+papiru%3F%21.html</link>
                <description>
                    Roman Hermana Melvila čuveni „Mobi Dik“ prodaje se na I-Beju, ali u malo drugačijem „formatu“. Kopmpletno delo otkucano je na četiri i po rolne toalet papira, a početna cena ovog „rariteta“ je 999 dolara.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Mobi-Dik-na-toalet-papiru-t.jpg?thumbId=1930316&amp;fileSize=42170&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327841102000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="„Mobi Dik“ na toalet papiru?!" title="„Mobi Dik“ na toalet papiru?!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sun, 29 Jan 2012 15:11:16 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1035510/%E2%80%9EMobi+Dik%E2%80%9C+na+toalet+papiru%3F%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Jedan Amerikanac za opkladu je prekucao roman <em>Mobi Dik</em> Hermana Melvila na nekoliko rolni toalet papira.</p><p><!--[box 11506214]--></p><p>Roman inače, u uobičajenom formatu, ima 822 strane, a „umetnik&quot; je u ovaj poduhvat uložio mnogo sati rada, kako bi dobio opkladu.</p><p>„Remek delo ispisano na celulozi&quot; ovaj Amerikanac prodaje na sajtu <em>I-Bej</em> (<em>eBay</em>)<em> </em>za 999 dolara.</p><p><!--[box 11506216]--></p><p>Kreator dela je sa Floride, a predstavlja se kao &quot;The-Heppcat&quot; i tvrdi da je njegovo neobično delo u odličnom stanju.</p><p>„Moj prijatelj i ja vodili smo raspravu o tome da bi na toalet papiru trebalo ispisivati uputstva za upotrebu za neke ljude, i tako smo došli na ovu ideju. On je tvrdio da neću uspeti to da uradim, ali eto, roman je tu, na rolni&quot;, objasnio je „autor&quot;.</p><p><!--[box 11506218]--></p><p><em>Mobi Dik </em>je izdat 1851. godine, a kucano izdanje na četiri i po rolne dvoslojnog toalet papira vešti Amerikanac napravio je pre desetak godina.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Golim grudima na kapitalizam</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1035286/Golim+grudima+na+kapitalizam.html</link>
                <description>
                    Temperamentne Ukrajinke, aktivistkinje nevladine organizacije „Femen“, neobičnim načinom protestovanja ponovo su privukle pažnju javnosti. Pokušale su da upadnu na Svetski ekonomski forum u Davosu, kako bi liderima skrenule pažnju na probleme siromašnih. Naravno, odevene samo delimično.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/FemenDavosT.jpg?thumbId=1930010&amp;fileSize=69906&amp;contentType=image/jpeg&amp;lastModified=1327777143000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Golim grudima na kapitalizam" title="Golim grudima na kapitalizam" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sat, 28 Jan 2012 20:05:19 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1035286/Golim+grudima+na+kapitalizam.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Tri aktivistkinje pokreta „Femen&quot; iz Ukrajine protestovale su gole do pojasa u švajcarskom gradu Davosu, gde se održava Svetski ekonomski forum.</p><p><!--[box 11502966]--> </p><p>Devojke su pokušale da upadnu na jedan od skupova, kako bi svetskim liderima skrenule pažnju na probleme siromašnih, prenose agencije. Međutim, policija ih je sprečila u tome i privela.</p><p><!--[box 11502968]--></p><p>Iako je temperatura bila oko nule, Ukrajinke su se poskidale i popele na zaštitnu ogradu pre nego što su ih uhapsili.</p><p><!--[box 11502970]--></p><p>Portparol davoske policije Tomas Hobi, izjavio je da su tri žene odvedene u policijsku stanicu gde su im proverena lična dokumenta.</p><p><!--[box 11502972]--></p><p>U Davosu, gde se svake godine okupljaju svetski moćnici, sutra će biti zatvoren Svetski ekonomski forum.</p><p><!--[box 11502974]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Plutajući teren za golf?!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1035090/Plutaju%C4%87i+teren+za+golf%3F%21.html</link>
                <description>
                    Egzotična priroda Maldiva dovoljno je primamljiva za turiste i bez čuda modernog doba. Ipak za ljubitelje golfa sa dubljim džepom sprema se neodoljivi teren koji pluta po površini Indijskog okeana! Teško će moći da odole providnim tunelima kojima će moći da se kreću između rupa po okeanskom dnu, a u planu je izgradnja i podjednako očaravajućih 200 luksuznih vila i 45 veštačkih ostrva. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/golf-t.jpg?thumbId=1929488&amp;fileSize=62419&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327742868000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Plutajući teren za golf?!" title="Plutajući teren za golf?!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sat, 28 Jan 2012 14:41:21 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1035090/Plutaju%C4%87i+teren+za+golf%3F%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Kompanija „Dač doklends&quot; <em>(Dutch Docklands</em>), specijalizovana za izgradnju plutajućih objekata, najavila je da će uložiti 500 miliona dolara u nesvakidašnji plutajući golf teren blizu Maldiva.</p><p><!--[box 11501126]--></p><p>Iako se za mnoge terene širom planete već odavno tvrdi da su na vodi, da igranje na njima predstavlja posebno zadovoljstvo koje se „debelo plaća&quot;, čelnici kompanije ističu da će novi teren biti atraktivniji jer će bukvalno plutati po površini Indijskog okeana.</p><p><!--[box 11501134]--></p><p>Projekat podrazumeva izgradnju nekoliko veštačkih ostrva sa jednom ili više rupa za golf na svakom, koje će biti povezane transparentim podvodnim tunelima, koji su osmišljeni kao prolazi za igrače.</p><p>Tako će ljubitelji ovog sporta, kada požele da promene ambijent, moći da se prošetaju po okeanskom dnu.</p><p><!--[box 11501130]--></p><p>Kako bi stigli do glavne zgrade terena, svojevrsne golferske Meke, posetioci će morati da se provozaju liftom do okeanskog dna, gde će se odmarati uz omiljeno piće i pogled na egzotične vrste riba.</p><p>Ovo „čudo od terena&quot; je samo deo velikog projekta u okviru kojeg se planira izgradnja 200 vila i 45 privatnih malih ostrva pored same obale Maldiva.</p><p><!--[box 11501128]--></p><p>Svečano otvaranje je predviđeno za 2013. godnu i, za sada, se ne može ni pretpostaviti kolika će biti cena uživanja na jednom od ostrva ili igranja golfa na ovom plutajućem terenu, ali je sigurno da će biti omiljena zabava bogatih pojedinaca.</p><p><!--[box 11501132]--></p><p>Poređenja radi, za rekreiranje na terenima <em>Liberty National</em>, koji su u posedu Pola Fajermena, osnivača firme „Ribok&quot;, neophodno je izdvojiti godišnju članarinu od tričavih pola miliona američkih dolara.</p><p><!--[box 11501136]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Otkriveno još 11 sunčevih sistema!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1034986/Otkriveno+jo%C5%A1+11+sun%C4%8Devih+sistema%21.html</link>
                <description>
                    Stručnjaci Nase otkrili su 11 novih sunčevih sistema sa ukupno 26 planeta! Samo jedan od sistema uočenih u misiji „Kepler“ sličan je našem, ali je stariji i veći. Sve planete su bliže svojim matičnim zvezdama nego Venera Suncu, pa je vreme za koje obiđu oko nje između šest i 143 dana. 

 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Planetarni-sistem-t.jpg?thumbId=1929242&amp;fileSize=33778&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327684967000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Otkriveno još 11 sunčevih sistema!" title="Otkriveno još 11 sunčevih sistema!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Fri, 27 Jan 2012 20:11:56 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1034986/Otkriveno+jo%C5%A1+11+sun%C4%8Devih+sistema%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Misija teleskopa „Kepler&quot; Američke svemirske agencije otkrila je 11 novih sunčevih sistema sa ukupno 26 planeta!</p><p><!--[box 11496302]--></p><p>Ovim otkrićem je broj uočenih i potvrđenih egzoplaneta tokom misije povećan na 60, a ukupan broj nebeskih tela (potencijalnih planeta) van našeg sunčanog sistema na više od 2.300, saopštili su predstavnici Nase, dodajući da je zahvaljujući „Keplerovoj&quot; misiji utrostručen i broj otkrivenih zvezda oko kojih kruži više od jedne planete. </p><p>Od 11 novih sunčevih sistema samo jedan je sličan našem, ali je stariji i veći. Nazvan je Kepler-33 i ima pet planeta. </p><p>Novootkrivene planete različite su veličine. Najmanja ima prečnik 1,5 puta veći od Zemljinog, a najveća je veličine Jupitera (11 puta veći od Zemlje).</p><p><!--[box 11496304]--></p><p>Dodatnim posmatranjima biće utvrđeno koje su stenovite, poput Zemlje, a koje imaju gustu, gasovitu atmosferu, poput Neptuna.</p><p>Sve nove planete bliže su svojim matičnim zvezdama nego što je to Venera u odnosu na Sunce, pa je vreme za koje naprave krug oko svoje zvezde između šest i 143 dana. </p><p>„Pre početka misije 'Kepler', koja je počala u martu 2009. godine, znali smo za postojanje oko 500 egzoplaneta&quot;, istakao je vođa misije Dag Hadžins i dodao da danas taj broj iznosi 729, od kojih je 60 otkrio moćni teleskop.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Beba napala zmiju!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1034702/Beba+napala+zmiju%21.html</link>
                <description>
                    Ranojutarnji susret jednogodišnjeg Imada Gadira i zmije završio se kobno... po zmiju! Dečak iz Izraela,  bez sekunde razmišljanja, podigao ju je sa poda i odgrizao joj glavu! 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Decak-tamb.jpg?thumbId=1928876&amp;fileSize=81281&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327673062000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Beba napala zmiju!" title="Beba napala zmiju!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Fri, 27 Jan 2012 20:17:15 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1034702/Beba+napala+zmiju%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11496340]--></p><p>Susret jedne bebe sa zmijom u Izraelu završio se neočekivano - reptil je uginuo jer mu je beba odgrizla glavu.</p><p>Jednogodišnji Imad Gadir, čija porodica živi u Šfaramu, u centralnom delu zemlje, nije povređen, ali je ipak odveden u bolnicu, za svaki slučaj.</p><p>Imadov deda Šahin Šahin ispričao je novinarima da se dečak probudio rano, oko 6.30, kada mu je otac otišao na posao. Onda je iz kreveta svojih roditelja krenuo prema drugoj sobi, gde je naleteo na zmiju dugu oko 35 santimetara, zgrabio je i odgrizao joj glavu!</p><p>Srećom, zmija nije bila otrovna.</p><p>„Nije to bio lep prizor. On je beba, nije znao šta radi. Mislio je da je to igra. Ne želim da se ta stvar ikome dogodi&quot;, rekao je deda.</p><p>Kada je Imadova majka shvatila šta se desilo, počela je da vrišti dok nije došao prvi komšija, uleteo u sobu i otrgnuo zmiju iz detetove ruke.</p><p>„Otišla sam u kuhinju da mu donesem mleko i kada sam se vratila videla sam da je već jede. Vrištala sam dok nisu došli susedi. Još ne mogu da poverujem u ono što sam videla&quot;, rekla je Imadova majka.</p><p><!--[box 11496344]--></p><p>Eli Koen, veteran u hvatanju zmija, izjavio je da se nikada nije suočio s nečim sličnim.</p><p>„Pretpostavljam da je dete reagovalo instinktivno. Na njegovu sreću, ta zmija nije otrovna, inače je ishod mogao biti tragičan&quot;, rekao je Koen.</p><p>Koen je objasnio da je reč o vrsti zmije <em>Coluber nummifer</em> i procenio da je bila stara oko tri godine. Ugriz te zmije često boli, ali nije opasan za onoga ko nije alergičan. Ta vrsta zmije obično davi svoju žrtvu i da je bila veća, mogla je udaviti dečaka, dodao je Koen.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Zdravo, što si ljut?</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1034578/Zdravo%2C+%C5%A1to+si+ljut%3F.html</link>
                <description>
                    Na Univerzitetu za tehnologiju u Vroclavu napravljen je robot EMIS koji može da izrazi ljudska osećanja poput iznenađenja, zbunjenosti i radosti. EMIS ujedno i čita ljudske emocije i reaguje na njih, te zato predstavlja ogroman napredak u razvoju robotike.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/robot-t.jpg?thumbId=1928474&amp;fileSize=28490&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327658585000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Zdravo, što si ljut?" title="Zdravo, što si ljut?" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Fri, 27 Jan 2012 12:19:18 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1034578/Zdravo%2C+%C5%A1to+si+ljut%3F.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Naučnici iz poljskog grada Vroclava napravili su robota koji može da izrazi ljudska osećanja poput iznenađenja, zbunjenosti, radosti.</p><p><!--[box 11490230]--></p><p>Robot EMIS se sastoji se od pokretnog vrata, tri diska i specijalnih očiju kojima može da prikaže različita emotivna stanja.</p><p>„Platformu kao deo robota je bilo zanimljivo napraviti jer se ona ponaša veoma prirodno, kao i čovek, dok je konstruisanje ruku predstavljalo izazov pošto su morale da budu lagane i sposobne za obavljanje nekih pokreta. Najinteresantniji deo je glava, koja se sastoji od dva diska i očiju koje se kreću. Tako izražavaju emocije poput sreće, tuge i besa&quot;, objašnjava profesor Kšištof Čon sa Univerzitet u Vroclavu.</p><p><!--[box 11490232]--></p><p>Ovim izumom dosadašnji odnos čoveka prema robotima je podignut na viši nivo, iako se poljski stručnjaci trude da budući odnos bude još prirodniji.</p><p>Projekat LIREK, koji podrazumeva život u društvu robota, deo je programa Evropske unije. Cilj mu je da se istraži kako čovek može da živi uz digitalne, interaktivne sprave i da se stvori veštačka inteligencija sposobna da uspostavlja odnose i komunicira sa ljudima. </p><p>„EMIS bi trebalo da bude u pratnji ljudi u njihovim kućama ili kancelarijama. Mora da bude od koristi, pa obavlja neke od funkcija potrebnih čoveku. Robot može da čita ljudske emocije i reaguje na njih&quot;, rekao je Jan Kedžierski, konstruktor EMIS-a.</p><p>Tvorci robota ističu da je neverbalna komunikacija od vitalne važnosti za odnos sa ljudima, pa razvoj robota sposobnih da opšte sa ljudima bez govora potencijalno predstavlja ogroman prodor u razvoju robotike.</p><p><!--[box 11490234]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Grlili se ceo dan!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1034306/Grlili+se+ceo+dan%21.html</link>
                <description>
                    Četiri para iz Londona uspelo je da postavi rekord u najdužem grljenju na svetu. „Intimiziranje na javnom mestu“ organizovano je u okviru londonske kampanje čiji je cilj postavljanje što više rekorda u britanskoj prestonici pre početka Olimpijade.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Zagrljaj-t.jpg?thumbId=1927946&amp;fileSize=58391&amp;contentType=image/jpeg&amp;lastModified=1327598145000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Grlili se ceo dan!" title="Grlili se ceo dan!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 21:58:42 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1034306/Grlili+se+ceo+dan%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Šest parova pokušalo je da obori rekord u najdužem zagrljaju na svetu, ali je samo četiri na kraju izdržalo 24 sata i 44 minuta.</p><p><!--[box 11487580]--> </p><p>Zanimljiv događaj organizovan je na međunarodnoj železničkoj stanici Sent Penkras u Londonu, u okviru londonske kampanje čiji je cilj postavljanje što više rekorda u britanskoj prestonici pre početka letnje Olimpijade 2012. godine.</p><p>Među osmoro pobednika takmičenja bili su i zvezda Bi-Bi-Si-jeve serije <em>The Choir,</em> Lorna Talet i njen suprug Brajan.</p><p>Parovi su imali pravo na petominutnu pauzu svakih sat vremena. Prethodni rekord iznosio je 23 sata i 33 minuta.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Slonica sa kontaktnim sočivom</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1034194/Slonica+sa+kontaktnim+so%C4%8Divom.html</link>
                <description>
                    Tida Vin je prva slonica koja zbog lošeg vida nosi kontaktno sočivo. Ženka iz zoološkog vrta u Amsterdamu je povredila rožnjaču levog oka pa su veterinari odlučili da joj pomognu na ovaj način.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/slon-t.jpg?thumbId=1927658&amp;fileSize=58911&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327583685000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Slonica sa kontaktnim sočivom" title="Slonica sa kontaktnim sočivom" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 18:06:05 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1034194/Slonica+sa+kontaktnim+so%C4%8Divom.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Baš kao i ljudi, i slonovi imaju probleme s vidom. Mada je malo verovatno da ćemo ikada naići na slona sa naočarima, više nije nemoguće da vidimo najvećeg kopnenog sisara sa kontaktnim sočivom.</p><p><!--[box 11485710]--></p><p>Kako prenose holandski mediji, reč je o 44-godišnjoj azijskoj slonici Tidi Vin koja živi u zoološkom vrtu u Amsterdamu. Slonica je povredila rožnjaču levog oka, verovatno udarcem, pa su veterinari odlučili da joj pomognu postavljanjem kontaktnog sočiva.</p><p>Tida Vin je prvi slon na svetu koji nosi ovu vrstu očnog pomagala, saopštila je juče uprava zoo-vrta, navodeći da je operacija postavljanja sočiva u oko slonice trajala sat vremena.</p><p><!--[box 11485712]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Jao, lep k'o slika</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1033934/Jao%2C+lep+k%27o+slika.html</link>
                <description>
                    Četkicama i prstima je lako, a loptom još lakše ako ste talentovani poput kineske umetnice Hong Ji. Za kratko vreme, koristeći samo crvenu boju i košarkašku loptu, devojka je, kao od šale, naslikala bivšu En-Bi-Ej zvezdu Jao Minga. 



                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Jao-Ming-t.jpg?thumbId=1927286&amp;fileSize=67112&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327573080000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Jao, lep k&#039;o slika" title="Jao, lep k&#039;o slika" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 14:17:03 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1033934/Jao%2C+lep+k%27o+slika.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Simpatična Kineskinja Hong Ji nedavno je otkrila tajnu svog dobrog slikanja i pokazala da su konvencionalne tehnike četkicama i paletama davno prevaziđene kod nje.</p><p><!--[box 11482776]--> </p><p>Naime, talentovana umetnica je vrlo vešto naslikala na platnu portret čuvenog kineskog košarkaša Jao Minga koristeći samo košarkašku loptu i crvenu boju.</p><p>Snimak sa <em>Jutjuba</em>, na kojem Hong Ji do detalja slika lice bivše zvezde En-Bi-Eja pravo je svedočanstvo da je umetnička sloboda neograničena.</p><p><!--[box 11482780]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ogrtač od paučine</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1033346/Ogrta%C4%8D+od+pau%C4%8Dine.html</link>
                <description>
                    Unikatni zlatni ogrtač, satkan od paukovih niti, predstavljen je u londonskom Muzeju Viktorije i Alberta. Za izradu najlakšeg, ali i najjačeg materijala na svetu, bilo je potrebno osam godina i preko milion paukova sa Madagaskara.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Ogrtac-od-paukovih-niti-t.jpg?thumbId=1926210&amp;fileSize=59267&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327498309000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ogrtač od paučine" title="Ogrtač od paučine" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 14:34:44 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1033346/Ogrta%C4%8D+od+pau%C4%8Dine.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Trebalo je osam godina i preko milion paukova sa Madagaskara da se stvori umetničko delo sa „bajkovitim sastojkom&quot; - svilenom paučinom, najlakšim i najjačim materijalom na svetu.</p><p><!--[box 11483118]--></p><p>Tekstilni umetnik iz Britanije Sajmon Pirs i američki dizajner Nikolas Godli, stvorili su zapanjujući zlatni ogrtač od paukove svile. Ova vrsta tkanine nije tkana duže od jednog veka.</p><p>Pirs je otkrio ovaj način svilenog tkanja pre 20 godina dok je živeo na Madagaskaru. Pronašao je ilustracije razboja iz 18. i 19. veka za dobijanje svile od paukova koji proizvode izvanredne zlatne niti samo u toku jednog godišnjeg doba.</p><p>Kada je upoznao Godlija koji je, takođe, došao poslom na Madagaskar, Pirs je odlučio da ponovo stvori legendarnu tkaninu.</p><p><!--[box 11483120]--></p><p>„Ideja je bila skoro bajkovita: stvoriti nešto neobično od nečeg tako običnog kao što je paukova mreža&quot;, rekao je Pirs.</p><p>Materijal je savršen, jer je skoro bez težine, a jači je od kevlara. Međutim, zbog složenog procesa i skupe izrade, on neće biti masovno proizvođen.</p><p>U bogato izvezenom ogrtaču od četiri metra prirodne zlatne boje, nalazi se 1,5 kilograma svile dobijene od oko milion paukova. Ovaj nesvakidašnji ogrtač biće do 5. juna izložen u londonskom Muzeju Viktorije i Alberta.</p><p>Pirs i Godli naglasili su da su paukovi, koji su toliko veliki da prekriju dlan, samo „pozajmljeni&quot; iz šume i vraćeni u stanište posle jednog dana.</p><p>„Ti paukovi su blago otrovni&quot;, rekao je Pirs, dok je Godli, koji je zaradio veliki ožiljak na vratu, dodao da imaju i snažan ujed.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ođe (ima najviše) mobilni</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1033582/O%C4%91e+%28ima+najvi%C5%A1e%29+mobilni.html</link>
                <description>
                    U Crnoj Gori, koja zvanično ima 625.266 stanovnika, ima oko 1,16 miliona korisnika mobilne telefonije.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Mobilni-tamb-1.jpg?thumbId=1926698&amp;fileSize=44899&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327515195000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ođe (ima najviše) mobilni" title="Ođe (ima najviše) mobilni" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 19:27:11 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1033582/O%C4%91e+%28ima+najvi%C5%A1e%29+mobilni.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11476248]--></p><p>U Crnoj Gori je na kraju prošle godine bilo oko 1,16 miliona korisnika mobilne telefonije, što je gotovo duplo više nego što ta država ima stanovnika, navodi agencija <em>Tanjug</em>.</p><p>Prema podacima sa poslednjeg popisa, Crna Gora ima 625.266 stanovnika.</p><p>Od ukupnog broja vlasnika mobilnih aparata, „Telenor&quot; ima 40,57 odsto korisnika, crnogorski „Telekom&quot; 34,68 odsto, a „M:tel&quot; 24,75 odsto.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ima da napravimo i veću i bolju!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1033542/Ima+da+napravimo+i+ve%C4%87u+i+bolju%21.html</link>
                <description>
                    Burdž Kalifa, sa svojih 829,84 metra, za koju godinu neće biti najviša građevina na svetu jer se u Azerbejdžanu planira zidanje kule od 1.050 metara! Početak gradnje ove „grdosije“ zakazan je za kraj 2013. godine.

                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Burdž-Kalifa-t.jpg?thumbId=1926518&amp;fileSize=46873&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327508643000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ima da napravimo i veću i bolju!" title="Ima da napravimo i veću i bolju!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 19:40:02 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1033542/Ima+da+napravimo+i+ve%C4%87u+i+bolju%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11476578]--></p><p>Azerbejdžanska građevinska firma „Avesta&quot; izgradiće najvišu građevinu na svetu na jednom od veštačkih ostrva u Kaspijskom moru.</p><p>Direktor kompanije Kana Guluzade izjavio je da će u okviru poslovnog kompleksa biti kula visoka 1.050 metara, što je za 27 odsto više od trenutno najviše zgrade na svetu - kule Burdž Kalifa u Dubaiju, koja je visoka 829,84 metra.</p><p>Prvobitno je bilo planirano da kula u Azerbejdžanu bude visoka 560 metara.</p><p>Poslovni kompleks biće izgrađen na oko 25 kilometara južno od prestonice Azerbejdžana Bakua.</p><p>Projekat će obuhvatati i izgradnju velikog broja hotela i apartmana na ukupno 41 ostrvu na Kaspijskom moru.</p><p>Galuzade je najavio da će izgradnja poslovnog kompleksa „Azar ajlends&quot; početi krajem 2013. godine.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Em skraćuju život, em produžavaju radno vreme!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1033118/Em+skra%C4%87uju+%C5%BEivot%2C+em+produ%C5%BEavaju+radno+vreme%21.html</link>
                <description>
                    Austrijsko preduzeće "Male" uvelo je posebnu meru za pušače koji će zbog „nikotinskih pauza“ morati duže da ostaju na poslu. U firmi se pozivaju na jednu studiju prema kojoj i do 17 radnih dana godišnje „nestane u duvanskom dimu“.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Pusaci-t-2.jpg?thumbId=1925874&amp;fileSize=46353&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327489963000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Em skraćuju život, em produžavaju radno vreme!" title="Em skraćuju život, em produžavaju radno vreme!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 20:27:32 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1033118/Em+skra%C4%87uju+%C5%BEivot%2C+em+produ%C5%BEavaju+radno+vreme%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11476928]--></p><p>Preduzeće &quot;Male&quot; u Austriji, koje proizvodi sve vrste filtera za automobilsku industriju i zapošljava 2.000 radnika, više ne dozvoljava pauze za pušenje, prenose austrijski mediji.</p><p>Naime, radnici koji žele da puše moraju da se privremeno odjave sa posla, čime im se produžava radno vreme.</p><p>U ovoj firmi se pozivaju na jednu studiju prema kojoj i do 17 radnih dana godišnje „nestane u duvanskom dimu&quot; pauze za pušenje.</p><p>Zbog toga je preduzeće odlučilo da deluje i pauze za pušenje izdvoji iz radnog vremena.</p><p>Ovakva drastična mera, koja je uzburkala javnost u Austriji, ne nailazi na odobravanje udruženja industrijalaca koji naglašavaju da ne planiraju da od toga naprave pravilo u svim firmama.</p><p><!--[box 11476924]--></p><p>Oni ističu da se takvo pitanje mora rešavati od preduzeća do preduzeća.</p><p>Da je ova mera podstakla mnoge na razmišljanje dokazuje i primer treće po veličini bolnice u Austriji, klinici u Klagenfurtu, gde jedna radna grupa trenutno radi na rešenju, pošto je zaposlenima koji ne puše krivo što kolege koje puše neprestano odlaze na pauze.</p><p>„Oni odlaze po 15 minuta na pauzu da bi popušili jednu cigaretu&quot;, žalili su se zaposleni nepušači.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Lajt-šou nad severom Evrope</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1033010/Lajt-%C5%A1ou+nad+severom+Evrope.html</link>
                <description>
                    Nakon snažne solarne oluje koja je pogodila Zemlju, stanovnici severnog dela Evrope uživali su u nesvakidašnjem prizoru. Aurora borealis obasjala je nebo praveći spektakularne oblike u zelenim i crvenim tonovima.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Polarna-svetlost-t.jpg?thumbId=1925556&amp;fileSize=39825&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327480758000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Lajt-šou nad severom Evrope" title="Lajt-šou nad severom Evrope" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 16:33:38 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1033010/Lajt-%C5%A1ou+nad+severom+Evrope.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Spektakularna polarna svetlost mogla se videti u utorak uveče iznad delova severne Evrope, nakon <a href="/page/magazine/ci/story/501/%D0%97%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/1032672/%D0%A1%D0%BE%D0%BB%D0%B0%D1%80%D0%BD%D0%B0+%D0%BE%D0%BB%D1%83%D1%98%D0%B0+%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%B3%D0%BB%D0%B0+%D0%B4%D0%BE+%D0%97%D0%B5%D0%BC%D1%99%D0%B5.html" target="_blank"><strong>najsnažnije solarne oluje</strong></a> koja je pogodila Zemlju od 2005. godine.</p><p><!--[box 11474082]--></p><p>Međutim, i pre nego što su čestice te oluje stigle do Zemlje, polarna svetlost sijala je nebom iznad Škotske, Irske i Engleske, a naučnici objašnjavaju da su takve pojave rezultat uobičajenih solarnih vetrova, preneo je AP.</p><p>Prema rečima jednog očevica, na nebu severa Irske svetlost je izgledala poput „zelene i crvene magle&quot;.</p><p>Polarna svetlost se ponekad vidi iznad severnog dela Škotske, ali su takve pojave neuobičajne za severoistok Engleske i Irske.</p><p><!--[box 11474084]--></p><p>Na jednom snimku veb-kamerom iz Abiska, na krajnjem severu Švedske, prikazane su zelene trake svetlosti prostrte preko zvezdanog neba.</p><p>Britanski astronom Džon Mejson rekao je da je svetlost igrala po nebu praveći fantastične oblike, od kojih je jedan nalikovao na srce.</p><p><!--[box 11474086]--></p><p>Severna polarna svetlost (<em>Aurora borealis</em>) nastaje kada magnetni solarni vetar udari u magnetno polje Zemlje, pobuđujući elektrone kiseonika i azota.</p><p>Geomagnetne oluje izazivaju neverovatne prizore, ali mogu da proizvedu i dosta problema - prekide struje, ometanja radijskih, TV i telefonskih signala.</p><p><!--[box 11474088]--></p><p>Američka kompanija „Delta erlajns&quot; je iz predostrožnosti preusmerila neke od svojih letova između Detroita i Azije, kako bi izbegla eventualne probleme u avio-komunikaciji zbog snažne oluje sa Sunca, navela je američka agencija.</p><p>Kanadska svemirska agencija poslala je upozorenje na geomagnetnu oluju pošto su stanovnici te zemlje, takođe, mogli da vide spektakularni svetlosni šou na nebu.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Solarna oluja stigla do Zemlje</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1032674/Solarna+oluja+stigla+do+Zemlje.html</link>
                <description>
                    Našu planetu trenutno „bombarduje“ najveća solarna oluja od 2005. godine. U progresu je i izaziva fluktuacije u električnim mrežama, komunikacionim sistemima i ometa sistem za globalno pozicioniranje (GPS). Najveći problem predstavlja astronautima na Međunarodnoj kosmičkoj stanici.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Eksplozija-na-Suncu-tamb.jpg?thumbId=1924932&amp;fileSize=66772&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327415108000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Solarna oluja stigla do Zemlje" title="Solarna oluja stigla do Zemlje" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 02:44:09 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1032674/Solarna+oluja+stigla+do+Zemlje.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Solarna oluja stigla je na našu planetu i sve je jača. Sunce „bombarduje&quot; Zemlju radijacijom najjače oluje u poslednjih šest godina.</p><p><!--[box 11468926]--></p><p>Jaka eksplozija sunčeve energije dogodila se u nedelju oko četiri sati ujutru, njena radijacija stigla je do Zemljine magnetosfere (magnetnog omotača oko naše planete) u utorak, oko 15 časova (plus-minus sedam časova), a pogodiće nas sa tri različita efekta u tri različita vremena.</p><p>Vrhunac će dostići 24. januara, a nastaviće se verovatno i tokom srede, čitavog dana.</p><p>Najveća posledica je radijacija, navode iz Centra za predviđanje svemirskog vremena pri Nacionalnoj okeanografskoj i atmosferskoj kancelariji u Koloradu.</p><p><!--[box 11468920]--></p><p>Radijacija izaziva najveću zabrinutost zbog mogućeg ometanja rada satelita i astronauta u svemiru.</p><p>Oluja, klase M3.2, može da uzrokuje probleme u komunikaciji aviona koji putuju preko polova, istakli su naučnici.</p><p>Iako su u istoriji zabeležene jače sunčeve oluje, ovo je najjača radijacija od maja 2005. godine.</p><p>Solarna erupcija praćena je sa jednim do tri „udarca&quot;.</p><p>„Prvo dolazi elektromagnetna radijacija, praćena radijacijom u obliku protona. Onda, nas, konačno, pogađa izbačena koronalna masa - plazma samog Sunca. Ona obično putuje oko 1,6 do 3,2 miliona kilometara na sat, ali je ova oluja posebno brza i kreće se 6,4 miliona kilometara na sat&quot;, objasnio je fizičar iz NOAA Dag Biseker.</p><p>Danas, kada oluja bude na vrhuncu, Zemlju će pogoditi brzi oblak plazme, kriveći magnetno polje naše planete.</p><p>Sunčeva plazma je ta koja uzrokuje većinu primetnih problema na Zemlji, poput prekida rada električne mreže. Solarna oluja je 1989. uzrokovala veliki nestanak struje u Kvebeku, u Kanadi.</p><p><!--[box 11468924]--></p><p>Takođe može da „povuče&quot; auroru borealis (severnu polarnu svetlost) prema jugu. Naučnici smatraju da će aurora biti vidljiva iz gornjeg dela Severne Amerike sutra uveče.</p><p>Izgleda da je izbacivanje koronalne mase, ovaj put, umereno, sa mogućnošću da postane jako. Najgore efekte oluje osetiće, verovatno, severni deo Zemlje.</p><p>Naučnici su ranije istakli da je moguće da će se ljudi osećati „čudno&quot; tokom solarne oluje, ali su istakli da osim malo verovatnog prekida rada satelita ili strujne mreže, kao i pojačane aurore borealis, neće biti drugih efekata.</p><p><!--[box 11468922]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Uzbunili vatrogasce zbog umiljate mace</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1032238/Uzbunili+vatrogasce+zbog+umiljate+mace.html</link>
                <description>
                    Na desetine vozača je zvalo i alarmiralo vatrogasce i policiju da na krovu napuštenog hotela u Hjustonu sedi odbegli tigar! Međutim, na terenu ih je sačekala jedna vrlo mirna maca.

                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Tigar-tamb.jpg?thumbId=1924050&amp;fileSize=41119&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327356072000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Uzbunili vatrogasce zbog umiljate mace" title="Uzbunili vatrogasce zbog umiljate mace" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Tue, 24 Jan 2012 15:27:07 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1032238/Uzbunili+vatrogasce+zbog+umiljate+mace.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Pozivi da je na slobodi jedan tigar shvaćeni su vrlo ozbiljno.</p><p>Naime, na desetine ljudi zvalo je broj 911, jer su na krovu napuštenog hotela uz drum spazili veliku prugastu mačku koja je izgledala kao da odmara posle lova.</p><p><!--[box 11464816]--></p><p>U akciju spasavanja u Hjustonu oprezno je krenulo najmanje jedno vatrogasno vozilo i šest vatrogasaca, uključujući i još dva uniformisana lica na dizalici, koja su poslata da spuste (ili oteraju) tigra s vrha zgrade.</p><p>Međutim, umesto da reži i skače na njih, mesožder je nastavio „da kulira&quot;, sa šapom puštenom preko ivice. Nije ih udostojio ni pogleda.</p><p>Par minuta je trajala napetost. A onda su, valjda, spasioci uočili šavove na životinji i shvatili da je reč samo o punjenoj igrački u prirodnoj veličini.</p><p><!--[box 11464818]--></p><p>Motkom sa kukom su, za svaki slučaj, izvršili poslednje provere pre nego što su je oborili na zemlju.</p><p>Napetost je brzo splasnula, pa se par njih i poigralo sa macom, a jedan se čak pravio da ga igračka napada.</p><p>Još se ne zna kako je mekani tigar završio na krovu hotela, ali vatrogasci tvrde da su morali da ga spuste, jer su vozači usporavali, zaustavljali vozila i postojala je realna opasnost od saobraćajne nesreće.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Oskari se „rađaju“ u Čikagu</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1032198/Oskari+se+%E2%80%9Era%C4%91aju%E2%80%9C+u+%C4%8Cikagu.html</link>
                <description>
                    Možda „živi i radi“ u Holivudu, ali Oskar se „rađa“ u Čikagu. Deset dana preciznog, delikatnog rada u jednoj maloj fabrici potrebno je da bi najpoželjniji filmski trofej bio potpuno spreman da izađe pod holivudske reflektore. Danas objavljivanje nominacija.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Oskar-tamb.jpg?thumbId=1924518&amp;fileSize=50667&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327405579000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Oskari se „rađaju“ u Čikagu" title="Oskari se „rađaju“ u Čikagu" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Tue, 24 Jan 2012 17:47:37 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1032198/Oskari+se+%E2%80%9Era%C4%91aju%E2%80%9C+u+%C4%8Cikagu.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Pozlaćena statueta Oskar, koja se dodeljuje od 16. maja 1929. godine, proizvodi se u fabrici „R.S. Ovens&quot; od 1982, a trenutno je u proizvodnji broj 3.621.</p><p><!--[box 11466346]--></p><p>„Broj 3.621 biće prvi broj za novu seriju Oskara koje pravimo. To znači da je bilo 3.620 statueta koje su proizvedene&quot;, objasnio je predsednik „R.S. Ovens&quot; kompanije, Skot Sigel, čiji je otac osnovao fabriku još 1938. godine.</p><p><!--[box 11466338]--><!--[box 11466342]--></p><p>Ručno rađene figurine sa postoljem, visoke 34 centimetra, predstavljaju viteza u art deko stilu koji drži krstaški mač i stoji na koturu filmske trake.</p><p>Upravo taj najkvalitetniji ručni rad je Američkoj filmskoj akademiji najvažnija stavka u izradi, jer ručno livenje je zanat koji odumire, što umnogome doprinosi očuvanju reputacije jednog od najprepoznatljivijih svetskih trofeja.</p><p>Oskar se pravi od kombinacije različitih metala i teži oko 3,85 kilograma, a detaljan proces izrade traje ukupno 10 dana, navodi AFP.</p><p>„Prvo počinjemo ručno livenje. Sledeći korak je sečenje grubih ivica, pa brušenje sve dok se ne skinu nepravilnosti. Treća faza je poliranje da bi se dobio pravi sjaj i da bi se otklonile sve nesavršenosti&quot;, objašnjava menadžer fabrike Horhe Marokin.</p><p>Četvrta faza je ručno uranjanje statue u bakar, pa u nikl, srebro i, na kraju, u 24-karatno zlato. Baza statue se pravi posebno i specijalno je presvučena crnim niklom.</p><p>Nakon što se pregledom „od glave do pete&quot; utvrdi da li je svaki detalj savršen, statua se spaja sa bazom i onda se pakuje u kutije, a u tom postupku se koriste bele rukavice.</p><p>„To je posebna nagrada. Pre svega, tako malo ih je napravljeno, oko 50 statua se uruči godišnje, tako da mislim da je sama po sebi važna, jer je Akademija zadržala ekskluzivnost ove nagrade&quot;, kaže Sigel.</p><p>Posle objave nominacija, nagrade se pakuju i šalju tamo gde će biti dodeljene, a pre nego što ih primalac odnese kući na svakoj se ugravira njegovo ime.</p><p><!--[box 11466340]--></p><p>Nominacije za 84. Oskara biće objavljene danas u 13.30, a ceremonija uručenja nagrada će biti održana 26. februara.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Felisiti uspela!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1032114/Felisiti+uspela%21.html</link>
                <description>
                    Prva žena koja je potpuno sama na skijama prešla Antarktik je Britanka Felisiti Aston. Užasno tešku rutu od 1.744 kilometra prešla je za 59 dana.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Felisiti-na-Antarktiku-tamb.jpg?thumbId=1923810&amp;fileSize=28979&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327341328000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Felisiti uspela!" title="Felisiti uspela!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 23 Jan 2012 19:08:38 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1032114/Felisiti+uspela%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11458472]--></p><p>Britanska avanturistkinja Felisiti Aston danas je završila obilazak Antarktika i postala prva žena koja je sama prešla kontinent na skijama.</p><p>Engleskinja iz Kenta obišla je Antarktik oslanjajući se isključivo na snagu sopstvenih mišića.</p><p>Put je završila za 59 dana, vukući dvoje sanki preko 1.744 kilometara, od glečera Levere odakle je <strong><a href="/page/magazine/ci/story/501/%D0%97%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/994690/%D0%A1%D0%B0%D0%BC%D0%B0+%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%BE+%D0%90%D0%BD%D1%82%D0%B0%D1%80%D0%BA%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0.html" target="_blank">krenula 25. novembra</a></strong> 2011. godine do odredišta, lednika Rone, tačnije špica Herkules.</p><p><!--[box 11458466]--></p><p>Felisiti je danas na Tviteru objavila da je završila putovanje i prva sebi čestitala. </p><p>„!!!Congratulations to the 1st female to traverse Antarctica SOLO.V proud (<em>Čestitam prvoj ženi koja je prešla Antarktik sama. Veoma ponosna</em>)&quot;, stoji u poruci.</p><p><!--[box 11458462]--></p><p>Međutim, još uvek ne može da uživa u svom velikom uspehu - sedi sama u šatoru i čeka da se vremenske prilike poboljšaju kako bi se avionom vratila u bazni logor.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Za oružje Boni i Klajda 210.000 dolara</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1031814/Za+oru%C5%BEje+Boni+i+Klajda+210.000+dolara.html</link>
                <description>
                    Na aukciji u Kanzas Sitiju prodato je oružje za koje se veruje da je koristio ozloglašeni američki gangsterski par Boni i Klajd. Za puške „tomigan“ i „vinčesterku“ iz 1897. godine, neimenovani kupac dao je čak 210.000 dolara.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Boni-i-Klajd-t.jpg?thumbId=1923276&amp;fileSize=43764&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327320750000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Za oružje Boni i Klajda 210.000 dolara" title="Za oružje Boni i Klajda 210.000 dolara" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 23 Jan 2012 14:12:32 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1031814/Za+oru%C5%BEje+Boni+i+Klajda+210.000+dolara.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Dve puške za koje se veruje da su pripadale američkim odmetnicima iz tridesetih godina prošlog veka, Boni Parker i Klajdu Barouu, prodate su na aukciji za 210.000 dolara.</p><p><!--[box 11449956]--></p><p>Prema pisanju magazina <em>Džoplin gloub </em><em>(The Joplin Globe)</em>, onlajn kupac sa istočne američke obale, sada poseduje oružje za koje se veruje da je zaplenjeno u policijskoj raciji na sklonište para 1933. godine u Džoplinu, kada su ubijena dva policajca, a članovi bande uspeli da pobegnu.</p><p><!--[box 11449958]--></p><p>Prodati su „tomigan&quot; i „vinčesterka&quot; iz 1897. godine. Aukcijska kuća „Majo&quot; iz Kanzas Sitija nije dobila dozvolu da objavi ime kupca.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Stigla Godina zmaja! </title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1031638/Stigla+Godina+zmaja%21+.html</link>
                <description>
                    Bogatstvo, uspeh, moć, mnogo pozitivne energije i napretka doneće Godina zmaja, najsrećnijeg znaka kineskog horoskopa. Po lunarnom kalendaru, stigla je 4.710. godina, a dočekana je širom sveta uz plesove zmaja i lava. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Kineska-Nova-godina-vt.jpg?thumbId=1922928&amp;fileSize=93801&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327306682000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Stigla Godina zmaja! " title="Stigla Godina zmaja! " />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 23 Jan 2012 11:22:20 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1031638/Stigla+Godina+zmaja%21+.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Stotine miliona Kineza, Korejaca i Vijetnamaca širom Azije i sveta uz vatromet, gozbu, plesove zmaja i lava dočekuju Novu godinu. Za svet ophrvan krizom, utešno deluje verovanje da Godina zmaja, donosi napredak i bogatstvo.</p><p><!--[box 11445974]--><!--[box 11445978]--></p><p>Stigla je 4.710. godina, koja po lunarnom kalendaru označava Godinu zmaja koji se u kineskoj mitologiji smatra najsrećnijim znakom.</p><p>Zmaj je neuništiva životinja, simbol cara, muške energije i moći, pa se očekuje da će Nova godina obilovati pozitivnom energijom. </p><p>Predskazuje inovacije u svim životnim sferama, očekuju se velika dela, ideje i projekti.</p><p>Od Pekinga do Bangkoka i od Seula do Singapura, ljudi se nadaju dobroj sreći u Novoj godini, posećuju hramove i pale mirisne štapiće. U Kini se praznuje dve nedelje.</p><p>Poznata je i kao Festival proleća jer, prema kineskom kalendaru, prvog dana Nove godine počinje i proleće.</p><p><!--[box 11445976]--></p><p>Autobusi, vozovi i avioni ovih dana najčešće su prenatrpani, jer je lunarna Nova godina za mnoge period najvećeg porodičnog okupljanja tokom godine. </p><p><!--[box 11445980]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Preplivao ledeni šanac da vidi cara!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1031334/Preplivao+ledeni+%C5%A1anac+da+vidi+cara%21.html</link>
                <description>
                    I u 21. veku podanici sanjaju da upoznaju cara! Tridesetogodišnji muškarac, samo u donjem vešu, uhapšen je u krugu Carske palate u Tokiju pošto je preplivao šanac sa ledenom vodom u nadi da će videti cara Akihita.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Palata-t.jpg?thumbId=1922370&amp;fileSize=26174&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327240551000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Preplivao ledeni šanac da vidi cara!" title="Preplivao ledeni šanac da vidi cara!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sun, 22 Jan 2012 15:01:52 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1031334/Preplivao+ledeni+%C5%A1anac+da+vidi+cara%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Japanac uhapšen u kompleksu Carske palate u Tokiju branio se pred policijom da je preplivao šanac u želji da vidi cara, javio je AFP<em>.</em></p><p><!--[box 11439574]--></p><p>Dežurni policajac u palati rekao je da je uhapšeni mladić star oko 30 godina, na sebi imao samo donji veš i da će policija ustanoviti da li je mentalno sposoban za sudski postupak.</p><p>Policajci veruju da mladić izgleda nije bio politički motivisan za incident.</p><p>„U vreme hapšenja, oko 4.30 ujutro, mladić je rekao 'Došao sam da vidim cara. Plivao sam'&quot;, objasnio je dežurni policajac zadužen za bezbednost u palati.</p><p><!--[box 11439572]--></p><p>Odelo uhapšenog pronađeno je pored javnog puta kraj šanca, koji okružuje kompleks Carske palate.</p><p>Inače u Tokiju pada slaba kiša i hladno je, a temperatura je oko četiri stepena Celzijusa.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Pirot de Žaneiro</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1031170/Pirot+de+%C5%BDaneiro.html</link>
                <description>
                    Pod sloganom „Pirot de Žaneiro“, u Pirotu je održano drugo Svetsko prvenstvo u pravljenju pirotske peglane kobasice. Među 35 takmičara najbolji u pravljenju delikatesnog proizvoda za koji mnogi veruju da je afrodizijak bio je Miljan Kostić.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Peglana-kobasica-t.jpg?thumbId=1922172&amp;fileSize=51408&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327227788000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Pirot de Žaneiro" title="Pirot de Žaneiro" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 23 Jan 2012 18:14:35 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1031170/Pirot+de+%C5%BDaneiro.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Samostalni policijski inspektor u Odeljenju Saobraćajne policije u Pirotu Miljan Kostić pobednik je ovogodišnjeg drugog svetskog prvenstva u pravljenju peglane kobasice održanom u Pirotu, pod sloganom „Pirot de Žaneiro&quot;.</p><p><!--[box 11457932]--></p><p>Kostiću je, po odluci stručnog žirija i publike, pripalo „Majstorsko pismo&quot; koje mu je u jednom pirotskom restoranu uručio autor televizijske emisije <em>Paklena kuhinja</em> Saša Mišić.</p><p>„Nema tajnog sastojka za pravljenje peglane kobasice. Treba da se odabere kvalitetno meso. Ove godine sam peglanu kobasicu pravio od goveđeg, ovčijeg, kozjeg i magarećeg mesa. Pravim ih već 12 godina po recepturi dede i oca&quot;, objasnio je Kostić.</p><p><!--[box 11457930]--></p><p>Drugo mesto na svetskom prvenstvu u pravljenju peglanih kobasica pripalo je Predragu Petroviću i ekipi „Gazela&quot;, a treća nagrada stručnog žirija pripala je Ivici Tričkoviću i ekipi „Kasarinac&quot;.</p><p>Predsednik Organizacionog odbora manifestacije, hirurg u pirotskoj bolnici Aleksandar Lilić, potvrdio je da je na takmičenju učestvovalo 35 proizvođača peglane kobasice i da je interesovanje bilo veliko.</p><p><!--[box 11457934]--></p><p>„Svetsko prvenstvo je opravdalo svoj naziv, zato što su tu prijatelji proizvođači suhomesnatih proizvoda iz Bugarske, a imamo goste iz Italije, Francuske, Grčke, Bugarske, Hrvatske...&quot;, rekao je Lilić i dodao da se već sada razmišlja da se u 2013. godini obezbedi veći prostor za održavanje manifestacije.</p><p>Predsednik stručnog žirija, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu Branislav Zlatković, rekao je da je konkurencija bila velika. Na manifestaciji je nastupio i džez-etno-latino bend Jovana Maljokovića.</p><p><!--[box 11457936]--></p><p>Peglana kobasica se pravi tokom zime i to od kozjeg, junećeg i ovčijeg mesa sa dosta belog luka i paprike, ali bez ikakvih aditiva, konzervansa i dodatnih masnoća. Suši se na promaji na tavanu i svaki dan pegla flašom, zbog čega su i dobile naziv peglane kobasice. Mnogi ih smatraju i afrodizijakom.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Najmlađa oplovila svet</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1031230/Najmla%C4%91a+oplovila+svet.html</link>
                <description>
                    Laura Deker, neustrašiva 16-godišnja Holanđanka, postala je najmlađa osoba koja je samostalno oplovila svet. Isplovila je 20. januara prošle godine sa karipskog ostrva Sint Marten, gde je juče, na kraju putovanja, dočekalo oko 400 okupljenih.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Laura-Deker-t.jpg?thumbId=1922136&amp;fileSize=57482&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327224036000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Najmlađa oplovila svet" title="Najmlađa oplovila svet" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sun, 22 Jan 2012 12:25:12 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1031230/Najmla%C4%91a+oplovila+svet.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Najmlađa osoba koja je samostalno oplovila svet je Holanđanka Laura Deker, koja je pre polaska morala da dobije dozvolu suda da se otisne na put.</p><p><!--[box 11438242]--></p><p>Šesnaestogodišnja Laura je isplovila 20. januara prošle godine sa karipskog ostrva Sint Marten, gde su je u subotu, na kraju putovanja, dočekali roditelji i oko 400 okupljenih, na obali i u malim čamcima, javio je AFP<em>.</em></p><p><!--[box 11438244]--></p><p>Holandski sud joj prethodno, kada je imala samo 14 godina, nije dozvolio da pokuša da oplovi svet i naložio je da devojčica treba da bude pod starateljstvom socijalnih radnika, jer je previše mlada da bi se starala za sopstvenu bezbednost na moru.</p><p>Laura je zatim pobegla na Sint Marten, ostrvo koje je podeljeno između Francuske i Holandije, a kasnije je u pratnji policije vraćena kući.</p><p>Dozvolu da pokuša da oplovi svet konačno je dobila u julu 2010. godine.</p><p><!--[box 11438246]--></p><p>Prethodno je najmlađi svetski rekorder bila Australijanka Džesika Votson, koja je u maju 2010. godine okončala plovidbu oko sveta tri dana pre nego što je postala 17-godišnjakinja.</p><p>Laura je ovaj rekord oborila za oko osam meseci, budući da 17 godina puni tek u septembru.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Kupovina kao igra </title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1030882/Kupovina+kao+igra+.html</link>
                <description>
                    U vreme krize i firme se bore za kupce pokušavajući da im kupovinu predstave kao igru i zabavu. Inovacije u trgovini uskoro će nam omogućiti da ne ulazeći u prodavnice dodirom na ekran oblikujemo proizvod prema svojim potrebama ili ga probamo pre kupovine!  
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Narucivanje-vtt.jpg?thumbId=1921680&amp;fileSize=57444&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327155127000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Kupovina kao igra " title="Kupovina kao igra " />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sat, 21 Jan 2012 15:12:08 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1030882/Kupovina+kao+igra+.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Umeće trgovine u Americi podignuto je na viši nivo. U Njujorku je predstavljena tehnologija kojom se kupcima omogućava da, dodirom na ekran, oblikuju proizvod prema svojim potrebama i tek onda ga naruče. I sve to u izlogu prodavnice, bez potrebe da se ulazi unutra.</p><p><!--[box 11433672]--></p><p>Šetate se ulicom, pomislite: „Baš bih pojeo picu&quot;, kad - eto reklamnog video-zida kompanije za naručivanje hrane od kuće. </p><p>Prstima dodirnete sliku maslina i šampinjona, prevučete je na sliku testa i naručite da vam stigne kući. </p><p>Ekonomska je kriza i firme se bore za kupce pokušavajući da im kupovinu predstave kao igru i zabavu. Tako, na primer, možete i preko ekrana virtuelno da isprobate nove patike, a da ih i ne obuvate.</p><p><!--[box 11433674]--></p><p>Džil Bref iz kompanije &quot;HSN digital&quot; kaže da je cilj da se kupci dobro zabavljaju i zavole novi sistem.</p><p>Međutim, ponekad je neophodno postaviti i granice igre. Kompanija „Kraft&quot; predstavila je aparat za prodaju želea, takoreći za odrasle. Svako može da isproba svoj omiljeni ukus pre nego što obavi porudžbinu. Odnosno, skoro svako.</p><p>„Aparat poseduje skener za prepoznavanje osoba mlađih od 16 godina. Ako dete poželi da koristi aparat, on se automatski gasi&quot;, precizirao je Ed Kacmarek, iz „Krafta&quot;.</p><p>Jedna od prednosti isprobavanja omiljenih aroma jeste i to što se informacija o izboru šalje proizvođačima, pa oni tako znaju koja je najtraženija i proizvode je više. Isto važi i za kafe i kolače. </p><p>Tako postaje jasno da je umesto bezazlene igre, ipak, glavni motiv zaraditi više novca.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ala je opravio, svaka mu čast!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1030858/Ala+je+opravio%2C+svaka+mu+%C4%8Dast%21.html</link>
                <description>
                    Ubeđen da je posle „epizode“ sa pištoljem za eksere u sopstvenoj garaži samo lakše povređen, Dante Otiljo proveo je više od 24 časa sa 8,8 centimetara dugim ekserom u glavi! 


                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Ekser-tt.jpg?thumbId=1921536&amp;fileSize=24646&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327148661000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ala je opravio, svaka mu čast!" title="Ala je opravio, svaka mu čast!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sat, 21 Jan 2012 13:24:21 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1030858/Ala+je+opravio%2C+svaka+mu+%C4%8Dast%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Da kućne popravke mogu biti izuzetno opasne pokazalo se u slučaju jednog mladića iz Ilinoisa koji je posle sređivanja garaže sa ekserom u glavi proveo ceo dan! </p><p><!--[box 11432650]--></p><p>Kako prenosi<em> AP</em>, 32-godišnji Dante Otiljo iz Orland Parka, u blizini Čikaga, proveo je više od 24 časa sa 8,8 centimetara dugim ekserom u glavi, a da to nije ni primetio.</p><p>Do ovako ozbiljne povrede je došlo prilikom korišćenja pištolja za eksere dok je sređivao svoju garažu, ali pošto je video samo ranu ne i esker, Otiljo je bio ubeđen da mu je „gvozdeni projektil&quot; samo prošišao pored glave.</p><p>Tek kada mu je sutradan na poslu pozlilo i kada je primljen u bolnicu zbog povraćanja i migrene, lekari su utvrdili da mu je ekser ostao u mozgu.</p><p>Danteova verenica je novinarima rekla da je njegovo stanje stabilno i da se posle dvočasovne operacije probudio lepo raspoložen.</p><p><!--[box 11432644]--></p><p>„Oseća se dobro. Pokretljiv je, govori normalno i svega se seća&quot;, rekla je verenica Gejl.</p><p>Gejl, koja ni sama nije primetila ekser dok je pokušavala da dezinfikuje ranu, veruje da je pravo čudo što je sve prošlo bez većih posledica.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Nova limuzina za ruski državni vrh</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1021848/Nova+limuzina+za+ruski+dr%C5%BEavni+vrh.html</link>
                <description>
                    Poznati ruski dizajner Svjatoslav Sakjan ostao je dosledan prepoznatljivom „sovjetskom stilu“ kada je kreirao novu, modernu limuzinu za visoke ruske funkcionere.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Limuyina-tamb.jpg?thumbId=1921092&amp;fileSize=10586&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327092338000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Nova limuzina za ruski državni vrh" title="Nova limuzina za ruski državni vrh" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sat, 21 Jan 2012 13:57:14 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1021848/Nova+limuzina+za+ruski+dr%C5%BEavni+vrh.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Evo kako bi nova limuzina „prvog ešalona&quot;, kako sajt <em>English Russia</em> naziva ruski državni vrh, mogla da izgleda u bliskoj budućnosti.</p><p><!--[box 11432926]--></p><p>Dizajn modernog vozila strogih linija potpisuje Svjatoslav Sakjan iz poznatog ruskog art studija „Sakjan&quot;, specijalizovanog, između ostalog, za kreiranje automobilskog eksterijera i enterijera.</p><p><!--[box 11432928]--></p><p>Kao što vidite, novi model je baziran na šasiji ruskog ZiL-a, već decenijama „vernog&quot; Kremlju.</p><p><!--[box 11432930]--></p><p>Inače, osim blindiranih luksuznih limuzina (nekada za sovjetske, sada ruske državnike), po ceni i kvalitetu u rangu sa modelima „majbaha&quot; i „rols-rojsa&quot;, iz pogona <em>Zavod imeni Lihačёva</em> izlaze i tenkovi i oklopna vozila, kao i razne vrste teške opreme.</p><p><!--[box 11432934]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Temperatura na Zemlji porasla za 0,51 stepen</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1030586/Temperatura+na+Zemlji+porasla+za+0%2C51+stepen.html</link>
                <description>
                    Sa 14,38 stepeni, 2011. godina se „ugurala“ među 10 najviših prosečnih godišnjih globalnih temperatura otkad postoji merenje. Čak devet od 10 najtoplijih godina u analima meteorologije zabeleženo je od 2000. do danas.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Temp-tasmb.jpg?thumbId=1921050&amp;fileSize=12847&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327089400000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Temperatura na Zemlji porasla za 0,51 stepen" title="Temperatura na Zemlji porasla za 0,51 stepen" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sat, 21 Jan 2012 12:40:03 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1030586/Temperatura+na+Zemlji+porasla+za+0%2C51+stepen.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Prethodna godina bila je 9. po redu najtoplija godina od kada postoji meteorološko praćenje vremena od 1880. godine, saopštili su stručnjaci američke svemirske agencije NASA. </p><p>Prosečna globalna temperatura prethodne godine prati trend otopljavanja, koji je karakterističan za početak 21. veka. Među 10 najtoplijih godina, samo je jedna godina iz 20. veka - 1998, dok su ostale najviše godišnje temperature zabeležene od 2000. godine, prenosi <em>Rojters</em>.</p><p><!--[box 11432138]--></p><p>Prosečna temperatura na površini planete u prošloj godini bila je 14,38 stepeni Celzijusovih, što je za 0,51 stepen više od prosečnih temperatura sredine 20. veka.</p><p>Podizanje prosečne globalne temperatura je trend uprkos efektu hlađenja koji izaziva takozvani fenomen <em>El Ninjo</em> i niska solarna aktivnost u poslednjih nekoliko godina, istakao je Džejms Hansen, direktor Instituta „Godard&quot; pri agenciji NASA, koji se dugo bori protiv klimatskih promena koje izaziva čovek.</p><p><!--[box 11432144]--></p><p>Ovo povećanje temperature, prema Hansenovim rečima, posledica je skupljanja gasova, naročito ugljen-dioksida u atmosferi - takozvani „efekat staklene bašte&quot;. Ugljen-dioksid se oslobađa kao rezultat mnogih ljudskih aktivnosti, uključujući i disanje.</p><p>Nivo ugljen-dioksida u atmosferi značajno je porastao od 1880. godine kada počinju praćenja.</p><p><!--[box 11432146]--></p><p>Prethodna godina obeležena je sa 14 različitih klimatskih i vremenskih katastrofa, koje su se odrazile na američku ekonomiju. Svaka od njih donela je gubitke od oko milijardu dolara ili više.</p><p>Prosečne padavine za 2011. godinu bile su blizu normale, ali ovaj prosek krije ekstreme, sa jedne strane sušu, sa druge strane poplave. </p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>U Čikagu „izbio“ mir</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1030590/U+%C4%8Cikagu+%E2%80%9Eizbio%E2%80%9C+mir.html</link>
                <description>
                    Čikaška policija „slavi“ jednodnevni mir! Geri Mekarti, policijski nadzornik, jednostavno nije mogao da ne obavesti medije da u sredu nije bilo pucnjave i ubistava u gradu. Posle godinu dana.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Cikago-tamb.jpg?thumbId=1920906&amp;fileSize=17004&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327083897000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="U Čikagu „izbio“ mir" title="U Čikagu „izbio“ mir" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Fri, 20 Jan 2012 19:31:29 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1030590/U+%C4%8Cikagu+%E2%80%9Eizbio%E2%80%9C+mir.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Američki grad Čikago je ove nedelje doživeo nešto što se nije dogodilo gotovo godinu dana - 24 sata bez pucanja iz vatrenog oružja i ubistava. Kako navodi policija, taj dan bio je sreda.</p><p><!--[box 11428318]--><!--[box 11428316]--><!--[box 11428314]--></p><p>Naime, grad, čuven po svojoj istorijskoj povezanosti sa Al Kaponeom i gangsterima iz doba prohibicije, ne pamti ovako „dugu&quot; pauzu u obračunima još od januara 2011.</p><p>Poslednjih meseci, gradonačelnik Ram Emanuel i policijski nadzornik Geri Mekarti radili su na povećanju broja policajaca koji patroliraju gradom. Obojica su ove nedelje izjavila da se ta mera - 1.000 uniformi više na ulici, isplatila.</p><p>„Jasno je da je ovo rezultat opsežnog rada policije, žena i muškaraca u čikaškoj policijskoj službi&quot;, istakao je Mekarti juče.</p><p>U četvrtak je bilo ispaljeno više hitaca iz vatrenog oružja, ali nije bilo nijednog ubistva, saopštila je policija. Broj ubistava u 2011. u Čikagu se neznatno smanjio u odnosu na godinu dana ranije - sa 437 na 419.</p><p>„Napredujemo, ali nas čeka još mnogo posla. Nećemo biti zadovoljni dok se broj drastično ne smanji, i to u svim gradskim opštinama&quot;, dodao je Mekarti.</p><p>Međutim, i pored visoke stope kriminala, Čikago nije na vrhu ove crne liste u SAD. Njuark, Sent Luis i Nju Orleans su i dalje „prestonice kriminala&quot;, navodi <em>Dejli mejl</em>.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Milijarder na jedan dan</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1030550/Milijarder+na+jedan+dan.html</link>
                <description>
                    Još uvek neutvrđenom greškom, na bankovnom računu Indijca Paridžata Sahe, profesora iz Balurgate, umesto 200 dolara osvanula je suma od 9,8 milijardi dolara! Njegova banka inače posluje pod motom „Bezbedno bankarstvo sa Državnom bankom Indije“.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/pare-tamb.jpg?thumbId=1920744&amp;fileSize=14478&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327073906000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Milijarder na jedan dan" title="Milijarder na jedan dan" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Fri, 20 Jan 2012 22:14:17 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1030550/Milijarder+na+jedan+dan.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11429366]--><!--[box 11429368]--></p><p>Paridžat Saha, indijski prosvetni radnik, čija plata iznosi oko 35.000 rupija (700 dolara) mesečno, zaprepastio se kada je prilikom provere svog bankovnog računa preko interneta, umesto očekivanih 10.000 rupija (200 dolara), otkrio sumu od 490.000.000.000 rupija (9,8 milijardi dolara), prenosi AFP. </p><p>Videvši te silne milijarde na svom računu u Državnoj banci Indije (SBI), 42-godišnji profesor koji predaje u jednoj gimnaziji u Balurgati, u indijskoj državi Zapadni Bengal, doživeo je pravi šok.</p><p>Nije mu mnogo trebalo da shvati da je to neka greška. Otrčao je da svoj račun proveri na bankomatu koji mu je pokazao isti iznos.</p><p>Tada je nazvao poznanika u banci i pitao ga: „Je li, je l' kod vas novac preliva kad se kod mene na računu našlo toliko para?&quot;.</p><p>Odmah je alarmirano regionalno sedište banke u Kalkuti i nacionalno u Mumbaju. Međutim, niko još uvek nije uspeo da otkrije šta je „pošlo naopako&quot;.</p><p>Zanimljivo je da banka posluje pod motom &quot;Safe Banking with SBI&quot; (Bezbedno bankarstvo sa Državnom bankom Indije).</p><p>„Kako došlo, tako i otišlo&quot;, rekao je u šali nesuđeni milijarder koga će, možda, banka nagraditi za poštenje.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Vladao pre dinosaurusa</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1029926/Vladao+pre+dinosaurusa.html</link>
                <description>
                    Južnoamerički stručnjaci otkrili su lobanju mesoždera koji je terorisao faunu na teritoriji današnjeg Brazila mnogo, mnogo pre nego što su Zemljom zavladali dinosaurusi.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Dino-tramb.jpg?thumbId=1919566&amp;fileSize=16441&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326994827000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Vladao pre dinosaurusa" title="Vladao pre dinosaurusa" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Fri, 20 Jan 2012 11:45:21 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1029926/Vladao+pre+dinosaurusa.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11424140]--></p><p>Brazilski paleontolozi pronašli su fosil predatora koji je živeo pre više od 260 miliona godina, što ga čini najstarijim pronađenim u Južnoj Americi, saopštili su zvaničnici te zemlje.</p><p>Ovaj predator živeo je oko 40 miliona godina pre dinosaurusa i prethodio je pojavi sisara.</p><p>Kompletna lobanja, duga 35 centimetara, pronađena je 2008. godine na jugu zemlje, u regionu Rio Grande de Sul, posle čega je usledilo detaljno analiziranje južnoameričkih i turskih stručnjaka, prenosi AFP.</p><p><!--[box 11424136]--><!--[box 11424138]--></p><p>U intervjuu za <em>Discovery News</em>, vođa istraživanja Huan Karlos Kisneros, rekao je da je stvorenje, predstavljeno na Univerzitetu &quot;Pjaui&quot;, u gradu Porto Alegre, izgledalo kao „mešavina tigra i komodo zmaja, ako biste mogli da zamislite to&quot;.</p><p>„Govorimo o najstarijem fosilu koji je ikada pronađen u Južnoj Americi, iz perioda pre razdvajanja kontinenata, sa karakteristikama vrsta koje su do sada pronađene samo u Južnoj Africi, Rusiji, Kini&quot; dodao je Kisneros.</p><p>Ostaci pripadaju vrsti dinocefalusa, daljih srodnika sisara.</p><p>Bilo je moguće rekonstruisati izgled životinje, za koju se veruje da je imala tri metra i oko trista kilograma. Imala je i vrlo zaoštrene očnjake, što ukazuje da je u pitanju mesožder.</p><p><!--[box 11424134]--></p><p>U periodu u kome su živele, ove životinje mogle su se kretati od Južne Afrike do Južne Amerike, ali su pronalažene i na vrlo udaljenim lokacijama u Rusiji, što povlači mnoga pitanja o tadašnjoj geografiji Zemlje.</p><p><!--[box 11424142]--></p><p>Dinocefalus je istrebljen pre oko 250 miliona godina, sa oko 90 procenata vrsta koje su naseljavale Zemlju, što je bila posledica jake vulkanske erupcije.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Može li ajkula da pobedi dinosaurusa?</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1029710/Mo%C5%BEe+li+ajkula+da+pobedi+dinosaurusa%3F.html</link>
                <description>
                    U svakodnevnom dečjem bombardovanju mama i tata pitanjima o svim mogućim temama, izdvojilo se desetak od kojih roditelji, ipak, najviše strahuju - o težini Zemlje, „mokroj vodi“, boji neba, načinima nastanka duge...
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Pitanja-tamb.jpg?thumbId=1919590&amp;fileSize=16130&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326996129000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Može li ajkula da pobedi dinosaurusa?" title="Može li ajkula da pobedi dinosaurusa?" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Fri, 20 Jan 2012 11:52:31 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1029710/Mo%C5%BEe+li+ajkula+da+pobedi+dinosaurusa%3F.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Deca svakodnevno bombarduju svoje roditelje pitanjima o svim mogućim temama i jedno istraživanje izdvojilo je 10 pitanja kojih se odrasli najviše plaše.</p><p><!--[box 11424270]--></p><p><!--[box 11424268]--><!--[box 11424274]--></p><p>Variraju od jednostavnijih - „da li bi ajkula mogla da pobedi dinosaurusa&quot;, preko problematičnijih - „zašto je nebo plavo&quot;, do gotovo nemogućih - „koliko je Zemlja teška&quot;. </p><p>Četvrtina britanskih roditelja često je zbunjena dečjim pitanjima na temu nauke i matematike. Njih 26 odsto misli da njihova deca znaju više o pomenutim oblastima od njih, a više od 50 odsto roditelja užasava se pitanja na koja ne mogu da pruže tačan odgovor.</p><p>Studija, koju prenosi <em>Rojters</em>, pokazala je i da trećina roditelja aktivno traga za tačnim odgovorom na pitanje svog deteta, iako većina priznaje da ili izmisli odgovor ili problem prebace drugom roditelju.</p><p>Rezultati istraživanja, u kojem je učestvovalo 2.000 roditelja dece uzrasta od pet do 16 godina, pokazali su i da mnogi roditelji veruju da su obrazovni TV programi razlog tolikog interesovanja njihovih potomaka za nauku i matematiku.</p><p>Mnogi ispitani roditelji izjavili su da bi voleli da su se više interesovali za matematiku i nauku u školi, a 10 odsto majki reklo je da je njihovo ograničeno poznavanje ovih problema posledica nedostatka podrške i ohrabrenja dok su išle u školu.</p><p>Istraživanje je sprovedeno u okviru priprema za Sajam mladih naučnika i inženjera, koji se održava u Birmingemu od 15. do 17. marta.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>„Vučja jama“ kao turistička atrakcija</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1029222/%E2%80%9EVu%C4%8Dja+jama%E2%80%9C+kao+turisti%C4%8Dka+atrakcija.html</link>
                <description>
                    Ozloglašena komandna baza Adolfa Hitlera „Vučja jama“ uskoro bi mogla da postane turistička atrakcija. Da bi turisti komfornije mogli da se probiju kroz močvare i šumu do kompleksa u kojem se Firer skrivao potrebna je poveća svota, pa nadležni u Poljskoj traže investitore.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Vucja-jama-t.jpg?thumbId=1918240&amp;fileSize=79064&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326914352000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="„Vučja jama“ kao turistička atrakcija" title="„Vučja jama“ kao turistička atrakcija" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 19 Jan 2012 15:20:40 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1029222/%E2%80%9EVu%C4%8Dja+jama%E2%80%9C+kao+turisti%C4%8Dka+atrakcija.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Poljska traži investitore koji bi bili spremni da nekadašnju komandnu bazu nacističke vojske, iz koje je Adolf Hitler izdavao naređenja, takozvanu „Vučju jamu&quot; (Wolfschanze), pretvore u turističku atrakciju, prenosi <em>Rojters.</em></p><p><!--[box 11416362]--></p><p>Ostaci Hitlerovog utvrđenog komleksa, sakrivenog duboko u šumi na severoistoku Poljske, poznati su i kao poprište atentata na vođu nacističke Nemačke koji je sproveo pukovnik Klaus fon Štaufenberg, a koji je 2008. godine poslužio kao tema za film <em>Valkira </em>sa Tomom Kruzom u glavnoj ulozi.</p><p>„Vučja jama&quot; je služila Hitleru kao komandna baza tokom Drugog svetskog rata, a porušile su je nacističke snage prilikom povlačenja početkom 1945. godine.</p><p>Kompleks, koji je dobio naziv po Hitlerovom nadimku Vuk, obuhvatao je 80 zgrada i zauzimao oko 800 hektara šume. Okružen jezerima i močvarama, kao i gustom šumom, bio je nepristupačan za tenkove i vojne avione.</p><p><!--[box 11416364]--></p><p>„Čekamo da neko da ponudu, ali se dosad niko nije javio&quot;, kaže Zenon Pjotrovič, predstavnik lokalnog šumskog gazdinstva u čijoj je nadležnosti „Vučja jama&quot;.</p><p>Pjotrovič je objasnio da projekat zahteva velika ulaganja, jer podrazumeva i izgradnju muzeja koji bi bio otvoren tokom cele godine.</p><p>Ruševine nacističke komandne baze su otvorene za javnost, ali ne privlače mnogo posetilaca, jer su sakrivene duboko u šumi i do njih se može jedino doći preko močvarnog terena.</p><p><!--[box 11416366]--></p><p>Utvrđenje je sagrađeno nedaleko od ruske granice 1941. godine, kako bi se Hitler i drugi visoki nacistički zvaničnici zaštitili od opasnosti iz vazduha tokom operacije „Barbarosa&quot;, kako je nazvana invazija Sovjetskog Saveza.</p><p>Baza je imala vlastitu elektranu i železničku stanicu. Vojni kompleks je bio okružen minskim poljem za čije čišćenje je bilo neophodno punih deset godina tokom kojih je uklonjeno 54.000 mina!</p><p><!--[box 11416368]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Hamburgeri sa Brajevom azbukom</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1029170/Hamburgeri+sa+Brajevom+azbukom.html</link>
                <description>
                    Južnoafrički lanac restorana brze hrane u svoj meni uvrstio je i specijalne hamburgere za slepe i slabovide, na čijim zemičkama su poruke ispisane Brajevom azbukom.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Hamb.tamb.jpg?thumbId=1918120&amp;fileSize=13779&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326908025000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Hamburgeri sa Brajevom azbukom" title="Hamburgeri sa Brajevom azbukom" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 18 Jan 2012 18:56:54 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1029170/Hamburgeri+sa+Brajevom+azbukom.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Želeći da se što bolje reklamira i proširi svoju klijentelu, južnoafrički lanac restorana brze hrane &quot;Wimpy&quot; došao je na ideju da u svoj meni uvrsti i specijalne hamburgere za slepe i slabovide.</p><p><!--[box 11409376]--></p><p>I tako su, nakon višeslojnih, organskih i hamburgera raznih egzotičnih ukusa, na red su došli i hamburgeri sa Brajevom azbukom.</p><p>Ovi hamburgeri imaju na zemički ispisane poruke Brajevim pismom pomoću zrna susama, kao recimo „hamburger sa 100 odsto govedinom samo za tebe&quot;.</p><p><!--[box 11409378]--></p><p>Zahvaljujući ovoj akciji, restorani &quot;Wimpy&quot; su uspeli da skrenu pažnju na sebe i privuku nove mušterije, posebno među slepim i slabovidim, kojima su na raspolaganje stavljeni i jelovnici ispisani Brajevom azbukom.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Bakterija koja će produžiti život na 140 godina?</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1029094/Bakterija+koja+%C4%87e+produ%C5%BEiti+%C5%BEivot+na+140+godina%3F.html</link>
                <description>
                    Ruski naučnici su u Sibiru otkrili bakteriju "Bacillus F" koja bi mogla da uspori proces starenja i produži ljudski život na 140 godina. Čudotvorni uticaj proteina iz ove bakterije pomaže organizmu da ojača svoje prirodne odbrambene mehanizme.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/baktamb.jpg?thumbId=1918168&amp;fileSize=13025&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326910021000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Bakterija koja će produžiti život na 140 godina?" title="Bakterija koja će produžiti život na 140 godina?" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 19 Jan 2012 16:47:13 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1029094/Bakterija+koja+%C4%87e+produ%C5%BEiti+%C5%BEivot+na+140+godina%3F.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11417322]--></p><p>Bakterija koja je nedavno otkrivena u stalno zamrznutom tlu (permafrost) planine Mamontova, u regionu Jakutija, u Sibiru, mogla bi da uspori proces starenja, saopštila je Ruska akademija nauka, prenosi AFP.</p><p>Stručnjaci Instituta za hemijsku biologiju i medicinu u Novosibirsku otkrili su da je ova bakterija, po imenu &quot;Bacillus F&quot;, sposobna da uspori proces starenja kod laboratorijskih miševa kojima je ubrizgana.</p><p>Testirane životinje, odnosno miševi kojima je u mišiće ubrizgan ekstrakt bakterije, živele su prosečno 308 dana duže od kontrolne grupe (ukupan prosek od 906 dana u odnosu na standardni prosek od 589 dana), što je kao kada bi se prosečan ljudski život produžio na 140 godina, navodi se u saopštenju akademije, koja je ovo otkriće nazvala „impresivnim&quot;.</p><p><!--[box 11417318]--></p><p>Čudotvorni uticaj proteina iz ove bakterije, zarobljene u permafrostu od ledenog doba, otkrili su naučnici Vladimir Rjepin, Nada Mironov i Anatolij Brjuškov, koji ističu da bakterija pomaže organizmu da ojača svoje prirodne odbrambene mehanizme.</p><p>„'Bacillus F' je vrlo blizak rođak probiotičke bakterije 'Bacillus cereus'. Nismo joj zasad do kraja snimili genetičku sliku, ali smo shvatili da se lako razmnožava na temperaturi od pet stepeni Celzijusa&quot;, rekla je Mironova u izjavi za <em>RIA Novosti.</em></p><p>Istraživanja su pokazala da se metabolizam testiranih životinja povećao 20 do 30 odsto.</p><p>Takođe, bakterije su uticale na smanjenje slepila, ali ne i na razvoj tumora. Istraživanja su tek na početku i još su daleko od testova na ljudima, a još dalje od proizvodnje seruma sa željenim efektom.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Odrastanje uz crveni tepih</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027698/Odrastanje+uz+crveni+tepih.html</link>
                <description>
                    Čekanje i dremanje satima nadomak crvenog tepiha jednoj bebi (zapravo njenoj mami) svaki put su se isplatili, jer bi usledili trenuci druženja i fotografisanja sa poznatim ličnostima iz sveta filma, muzike i sporta. Za samo nekoliko meseci, mala Tajler bila je prisutna na 60 premijera i slikala se sa 130 filmskih zvezda! 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Beba-t.jpg?thumbId=1915390&amp;fileSize=57829&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326730519000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Odrastanje uz crveni tepih" title="Odrastanje uz crveni tepih" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 18 Jan 2012 11:52:27 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027698/Odrastanje+uz+crveni+tepih.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Tajler Serkomb, beba koja je sa nepunih godinu dana uspela da se „upozna&quot; i fotografiše sa mnogim svetskim zvezdama, i sama je postala medijska atrakcija.</p><p><!--[box 11404300]--></p><p>Čekanje satima, uz povremeno vrištanje i suze, „jedini&quot; su napor koji su devojčica i njena mama ulagale da bi se slikale sa poznatim licima. </p><p>Mama Dona vodila je Tajler na preko 60 filmskih premijera na kojima se susrela sa 130 zvezda iz sveta filma, koje su, sudeći po fotografijama, uglavnom bile očarane svojom najmlađom obožavateljkom.</p><p><!--[box 11404302]--></p><p>Na listi „poznanika&quot; male Tajler nalaze se: Tom Kruz, Džordž Kluni, Džoni Dep, Meril Strip, Tom Henks, Liz Harli, En Hatavej, Ris Viterspun, Kolin Firt i mnoge druge „face&quot; sa filmskog platna. </p><p>Zauzvrat, Tajler je uvek bila mirna i vesela, osim u jednom slučaju – kada se slikala sa kapitenom fudbalskog kluba Čelsi, Džonom Terijem, u čijem naručju je zaplakala. </p><p>Možda je to bio, kako pišu ostrvski mediji, bebin način da objasni da, ni u njenom slučaju, fudbaleri više nisu u modi.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Loše vreme za meteorologe</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1028290/Lo%C5%A1e+vreme+za+meteorologe.html</link>
                <description>
                    Južnoafrička Republika planira da usvoji zakon koji će meteorologe koji daju pogrešnu prognozu terati u zatvor i do 10 godina, jer takve greške „često dovode do panike među stanovništvom, kao i do velike ekonomske štete“.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Prognoza-tamb.jpg?thumbId=1916500&amp;fileSize=74776&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326812667000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Loše vreme za meteorologe" title="Loše vreme za meteorologe" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Tue, 17 Jan 2012 17:27:15 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1028290/Lo%C5%A1e+vreme+za+meteorologe.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11399994]--><!--[box 11399992]--></p><p>Meteorolozima u Južnoafričkoj Republici zaprećeno je da bi mogli da završe u zatvoru i do 10 godina - ili da budu novčano kažnjeni do 950.000 evra - ako daju pogrešnu vremensku prognozu bez zvaničnog državnog odobrenja.</p><p>Stavka u novom zakonu koji čeka na usvajanje, kreirana je da bi se sprečila panika među stanovništvom, kao i ekonomska šteta, do kojih ponekada dolazi zbog pogrešno prognoziranih uraganskih vetrova, poplava ili suša.</p><p>„Netačna vremenska prognoza može dovesti do evakuacije čitavih gradova i velikih troškova za poreske obveznike&quot;, objasnio je Išam Abader, zamenik direktora Odseka za zaštitu životne sredine.</p><p>Predloženi amandman koji se odnosi na servisne vremenske informacije u ovoj zemlji podrazumeva da svi oni koji žele da objavljuju meteo-izveštaje, moraju prvo da zatraže pismenu dozvolu od nacionalnog Hidrometeorološkog zavoda.</p><p>Meteorolozi koji „zgreše&quot; prvi put, suočavaju se sa zatvorskom kaznom do pet godina, ili novčanom od skoro 500.000 evra.</p><p>Ako ponove to „zlodelo&quot;, u zatvoru mogu provesti i maksimalnih 10 godina!</p><p>Novčani ekvivalent u tom slučaju je oko 950.000 evra.</p><p><!--[box 11399996]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Bondov vozni park</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027822/Bondov+vozni+park.html</link>
                <description>
                    Voleli biste na jednom mestu da vidite sve automobile agenta 007? Nikakav problem! Posetite grad Bolije na jugoistoku Engleske u čijem će muzeju sve do 31. decembra biti postavka „Bond u pokretu: 50 automobila za 50 godina“.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Bond-izlozba-tamb.jpg?thumbId=1915708&amp;fileSize=58302&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326752150000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Bondov vozni park" title="Bondov vozni park" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Tue, 17 Jan 2012 12:23:35 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027822/Bondov+vozni+park.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Najveća kolekcija originalnih automobila Džejmsa Bonda otvara se za publiku danas u engleskom gradu Bolijeu, nedaleko od Sautemptona, a među „eksponatima&quot; je i „aston martin DBS&quot; iz filma <em>Zrno utehe</em>, prenosi AFP.</p><p><!--[box 11396106]--></p><p>Posetioci Nacionalnog muzeja vozila će moći da vide i „rols-rojs fantom III&quot; iz <em>Goldfingera</em> i „lotus espri S1&quot;, koji je sa Rodžerom Murom završio u moru u filmu <em>Špijun koji me je voleo</em>. Tu su i „jaguar HKR&quot; iz <em>Umri drugi put</em> i „BMW iL750&quot; iz filma <em>Sutra ne umire nikad.</em></p><p>Izložba pedesetak automobila organizovana je povodom 50 godina filmova o čuvenom tajnom agentu 007. Izloženi su i čamci, motori, skije i padobrani korišćeni u filmovima o Bondu.</p><p>„Očekujemo brojne posetioce ove jedinstvene izložbe u svetu&quot;, rekla je portparolka muzeja Sara Rajt.</p><p>Izložba će trajati sve do 31. decembra.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Omlet od 120.000 jaja!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027974/Omlet+od+120.000+jaja%21.html</link>
                <description>
                    Unija proizvođača Maroka je stanovnicima Marakeša pripremila nesvakidašnji doručak. Omlet od 120.000 jaja, u gigantskom tiganju prečnika pet metara, zamirisao je centralnim gradskim ulicama i okupio više hiljada ljudi.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Omlet-tamb.jpg?thumbId=1916320&amp;fileSize=55529&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326807062000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Omlet od 120.000 jaja!" title="Omlet od 120.000 jaja!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Tue, 17 Jan 2012 16:15:04 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027974/Omlet+od+120.000+jaja%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Najveći omlet na svetu doručkovali su stanovnici Marakeša.</p><p>Na centralnom trgu okupilo se više hiljada ljudi kako bi probali omlet napravljen od 120 hiljada jaja i 300 litara ulja.</p><p><!--[box 11399008]--></p><p>Ispečen je u gigantskom tiganju prečnika pet metara. Debljina specijaliteta od jaja bila je 17 centimetara.</p><p>Tradicionalni marokanski obrok ne može da se zamisli bez jaja, a Unija proizvođača Maroka i na ovaj način zalaže se za popularisanje ove zdrave namirnice u ishrani.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ljubičasto, a srpsko!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027874/Ljubi%C4%8Dasto%2C+a+srpsko%21.html</link>
                <description>
                    Tele koje kao da je izašlo iz reklame za čuvenu švajcarsku „milka“ čokoladu otelila je krava Đurđa u Jezdini, pored Čačka. U selu ne pamte da se ikada nešto slično desilo.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/tele-tamb.jpg?thumbId=1915636&amp;fileSize=60476&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326745385000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ljubičasto, a srpsko!" title="Ljubičasto, a srpsko!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Tue, 17 Jan 2012 10:30:11 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027874/Ljubi%C4%8Dasto%2C+a+srpsko%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>U domaćinstvu Radmile Glavonjić u čačanskom selu Jezdina, krava Đurđa otelila je muško tele čija je boja gotovo ljubičasta!</p><p><!--[box 11394988]--></p><p>Glavonjićeva je istakla da tele odlično napreduje bez obzira na nesvakidašnju boju.</p><p>Inače, krava Đurđa, koja je braon boje i kupljena u Novoj Varoši, oplođena je semenom simentalske rase koja potiče iz Padinske Skele. Veterinari su Radmili objasnili da se „najverovatnije radi o genetici&quot;.</p><p>„Bili smo iznenađeni kada smo videli tele ovakve boje. Do sada ova krava na svet nije donosila telad ovakve boje&quot;, naglasila je vlasnica.</p><p><!--[box 11394990]--></p><p>Tele je vrlo brzo postalo mezimče dece iz sela, mada se i stariji svakoga dana tiskaju po štali da vide neobičnog potomka.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Barbika proterana iz Irana</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027818/Barbika+proterana+iz+Irana.html</link>
                <description>
                    „Destruktivne kulturne i društvene posledice“ uklonile su čuvenu plavušu Barbi sa polica u iranskim prodavnicama igračaka. Iako je još pre 16 godina proglašena „neislamskom lutkom“, iranske vlasti su je sada definitivno „proterale“ kao odgovor na oštre sankcije Zapada.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Barbi-tamb.jpg?thumbId=1915576&amp;fileSize=86185&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326741673000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Barbika proterana iz Irana" title="Barbika proterana iz Irana" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 16 Jan 2012 20:32:50 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027818/Barbika+proterana+iz+Irana.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Iranska policija za moral zabranila je prodaju Barbi lutke zbog zaštite društva od „opasnog uticaja zapadne kulture, koja ugrožava islamske vrednosti&quot;, rekao je jedan od prodavaca igračaka u severnom delu Teherana.</p><p><!--[box 11393200]--></p><p>Zapadne zemlje nedavno su uvele do sada najoštrije sankcije Iranu zbog njegovog nuklearnog programa, a vlasti navode da su u zemlji pokrenule „meki rat&quot; protiv dekadentnog kulturološkog uticaja Zapada.</p><p><!--[box 11393202]--><!--[box 11393204]--></p><p>„Pripadnici policije za moral došli su u radnju pre tri nedelje i zatražili da uklonimo sve Barbi lutke&quot;, rekao je prodavac.</p><p>Inače, iranski verski vladari proglasili su 1996. godine čuvenu „Matelovu&quot; Barbiku za neislamsku lutku, uz objašnjenje da ona ima „destruktivne kulturne i društvene posledice&quot;.</p><p>Novo naređenje, izdato pre oko tri nedelje, primoralo je prodavce da kriju lutku iza ostalih igračaka, da bi zadovoljili potražnju na tržištu i istovremeno izbegli kažnjavanje.</p><p>Međutim, ima i onih koji su sa oduševljenjem primili zabranu.</p><p>„Mislim da je svaka Barbi lutka štetnija od američkog projektila&quot;, naglašava Mazumeh Rahimi, takođe prodavac igračaka, i dodaje da devojčice koje se igraju Barbikama mogu izrasti u žene koje odbacuju tradicionalne iranske vrednosti.</p><p><!--[box 11393206]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>„Toalet jaguar“, model „za Indiju“</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027638/%E2%80%9EToalet+jaguar%E2%80%9C%2C+model+%E2%80%9Eza+Indiju%E2%80%9C.html</link>
                <description>
                    Incidenti voditelja čuvenog auto šoua „Top gir“ i dalje se nižu. Specijalno izdanje emisije snimljene u Indiji uznemirilo je zvaničnike te zemlje, jer je u svet, umesto lepih predela za vožnju, poslata slika instalirane ve-ce daske na autu, uz poruku da svako ko dođe u Indiju obavezno dobije i dijareju.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Daska-t.jpg?thumbId=1915234&amp;fileSize=65821&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326724277000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="„Toalet jaguar“, model „za Indiju“" title="„Toalet jaguar“, model „za Indiju“" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Tue, 17 Jan 2012 12:03:32 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027638/%E2%80%9EToalet+jaguar%E2%80%9C%2C+model+%E2%80%9Eza+Indiju%E2%80%9C.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Poznata po vratolomijama u svetu automobila, trojica voditelja čuvene britanske emisije <em>Top gir</em> (<em>Top Gear</em>), koja se emituje u 198 zemalja sveta, našla su se opet u gadnoj nevolji nakon snimanja emisije u Indiji.</p><p><!--[box 11395774]--></p><p>Naime, indijske diplomate uložile su protestnu notu povodom tog specijalnog izdanja zbog, kako je navedeno, „odvratnog&quot; predstavljanja njihove zemlje.</p><p>Možda problem i ne bi bio veliki da Džeremi Klarkson nije, zbijajući šalu na sopstvene stomačne probleme koji su ga zadesili u Indiji, instalirao dasku za toalet na „jaguaru&quot;.</p><p>„Pokretni toalet je idealan za uslove u Indiji, pošto svako ko ovamo dođe obavezno dobije i dijareju&quot;, rekao je Klarkson u emisiji.</p><p><!--[box 11395776]--></p><p>Radž Sekar iz Indijskog visokog komesarijata u Londonu izjavio je da su indijski zvaničnici pružili podršku britanskoj televiziji kako bi napravila tu emisiju ne znajući kakav će biti njen sadržaj.</p><p>„Trudili smo se da pomognemo i olakšamo njihovu posetu, a oni su se bavili nipodaštavnjem celog našeg društva kulture i ljudi. To je zaista odvratno!&quot;</p><p><!--[box 11395780]--></p><p>Takođe je istakao da je <em>Bi-Bi-Si</em>ju poslato pismo<em> </em>u kojem se prenosi veliko razočaranje sadržajem emisije.</p><p>„Imamo veoma blizak odnos i veliko poštovanje prema <em>Bi-Bi-Siju</em>, koji je verovatno gledaniji u Indiji nego u Britaniji, pa se osećamo donekle izneverenim&quot;, objasnio je Sekar.</p><p>Što se tiče voditelja emisije, ovo nije prvi, a sigurno ni poslednji incident ovog tipa.</p><p>Protekle godine<em> Bi-Bi-Si</em> je morao da se zvanično izvini meksičkom ambasadoru u Britaniji nakon što su Klarkson i njegove kolege Džejms Mej i Ričard Hemond u emisiji izjavili kako meksička marka automobila „mastreta&quot; oslikava nacionalne karakteristike „lenjost, nesposobnost i sklonost ka gasovima&quot;.</p><p>Mej je meksičku hranu opisao kao „gadnu sa sirom preko&quot;, dok je Klarkson rekao kako ne veruje da će dobiti pritužbe na emisiju pošto će „u meksičkoj ambasadi, ambasador sedeti sa daljinskim upravljačem i hrkati u fotelji&quot;.</p><p><!--[box 11395778]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Patak Danilo i Đavo iz Ljututuka</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027538/Patak+Danilo+i+%C4%90avo+iz+Ljututuka.html</link>
                <description>
                    Šala ili zbilja, tek na internetu se pojavila crnogorska verzija crtanog filma o Patku Dači i Tasmanijskom Đavolu. U verziji sinhronizovanoj na crnogorski poznati junaci zovu se Patak Danilo i Đavo iz Ljututuka.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Patak-Danilo-t.jpg?thumbId=1915078&amp;fileSize=21515&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326718635000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Patak Danilo i Đavo iz Ljututuka" title="Patak Danilo i Đavo iz Ljututuka" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 16 Jan 2012 17:19:42 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027538/Patak+Danilo+i+%C4%90avo+iz+Ljututuka.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Patak Dača i Tasmanijski Đavo zajedno zabavljaju mališane širom planete još od sredine 20. veka. Međutim, novim obožavaocima osmehe izmamljuju zahvaljujući verziji koja je na <em>Jutjubu</em> odnedavno.</p><p><!--[box 11391344]--></p><p>U &quot;Warner Bros. Looney Tunes&quot; crtaću <em>Daffy Duck and Duckling the Devil</em> iz 1957. godine sinhronizovanom na crnogorski poznati junaci zovu se Patak Danilo i Đavo iz Ljututuka!</p><p>Zoološki vrt dobio je ime po crnogorskom zatvoru „Spuž&quot;, a Patak Danilo odmara se na Skadarskom jezeru.</p><p>I dok planduje čitajući novine, Patak Danilo naiđe na vest da je Đavo iz Ljututuka pobegao iz vrta, zaklao kravu, stigao do Podgorice i tamo napao ljude.</p><p><!--[box 11391346]--></p><p>Odjednom, pred Danilom je glavom i bradom Đavo iz Ljututuka!</p><p>„Aj kuku, majko mila, trčim put Bijeloga Polja, tamo je najsigurnije&quot;, viče uplašeni patak i počinje da beži.</p><p>Tokom bega saznaje da postoji nagrada za hvatanje opasne zveri, a da muzika može da smiri i odobrovolji ozloglašenog Đavola iz Ljututuka... </p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Vrana snouborderka</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027442/Vrana+snouborderka.html</link>
                <description>
                    Vrane lete i skakuću, ali ponekad se sankaju i borduju! Dokaz je snimak ptice koja se u više navrata, na poklopcu od tegle, spušta niz krov prekriven snegom. Ni stručnjaci ne mogu sa sigurnošću da tvrde da li je vrana spontano otkrila čari zimskih sportova ili samo imitira ljude iz svoje okoline.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Vrana-t.jpg?thumbId=1914892&amp;fileSize=17362&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326713447000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Vrana snouborderka" title="Vrana snouborderka" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 16 Jan 2012 14:27:14 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027442/Vrana+snouborderka.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Da i vrane umeju da uživaju u zimskim sportovima svedoči snimak sa <em>Jutjuba</em> na kojem se jedna vrana, uz pomoć poklopca za teglu, sanka ili možda borduje po krovu prekrivenim snegom.</p><p><!--[box 11388952]--></p><p>Najpre se, na samom početku snimka, čini da vrana želi samo da se poigra poklopcem, ali onog momenta kada stane na njega i odgurne se kljunom, nema sumnje da ima nameru da ide nizbrdo.</p><p>Ptica se, poput profesionalnih bordera spušta niz krov nogama čvrsto priljubljenih uz poklopac dok raširenim krilima, čini se, kao da pokušava da održi ravnotežu.</p><p>Jedan spust nije bio dovoljan, pa se vrana tako odgurnula nekoliko puta dok su je njene prve komšije snimale sa prozora.</p><p><!--[box 11388956]--></p><p>Kako bi sebi i drugima razjasnio ovo ptičije ponašanje, urednik časopisa <em>Atlantik</em> Aleksis Madrigal konsultovao je Alana Kemala, čoveka koji decenijama proučava vrane i koji je direktor Centra za inteligenciju ptica na Univerzitetu „Nebraska&quot;.</p><p>„Radim sa različitim vrstama vrana već 40 godina i nema sumnje da i one poput ljudi uživaju u određenim aktivnostima i igrama, ali još nisam sproveo istraživanje na tu temu&quot;, rekao je Kemil.</p><p>Takođe, Kemil je istakao da mu kao naučniku, za analizu nedostaje kontekst u kojem je snimak napravljen.</p><p><!--[box 11388954]--></p><p>Zaista na snimku se ne vidi gde je snimak napravljen, niti je poznato da li je ptica možda od ljudi naučila taj trik.</p><p>„Ljudi imaju izuzetno jaku tendenciju da kada vide životinju koja radi nešto analogno ljudskom ponašanju, pretpostave da data životinja doživljava datu situaciju kao što ljudi rade. Ponekad je to tačna pretpostavka, ali češće je netačna&quot;, istakao je Kemil.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Mnogo skupo parkiralište </title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027122/Mnogo+skupo+parkirali%C5%A1te+.html</link>
                <description>
                    Nosač aviona ili nosač automobila? Paluba američkog nosača aviona „Ronald Regan“, vrednog četiri i po milijarde dolara, verovatno je parking čija je izgradnja najviše koštala! Međutim, reč je o najpovoljnijem transportu vozila pripadnika Američke mornarice. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Parkiraliste-t.jpg?thumbId=1914214&amp;fileSize=92877&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326641803000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Mnogo skupo parkiralište " title="Mnogo skupo parkiralište " />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 16 Jan 2012 12:04:18 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1027122/Mnogo+skupo+parkirali%C5%A1te+.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Paluba američkog nosača aviona „Ronald Regan&quot; prekrivena vozilima? Cena ovog privremenog parkirališta iznosi četiri i po milijarde dolara i verovatno je najskuplji parking na svetu!</p><p><!--[box 11386996]--></p><p>Veličanstven prizor i nije tako neobičan, naročito za pripadnike Američke mornarice. Reč je o uobičajenom transportu vozila iz baze u bazu, koji je i najpovoljniji.</p><p>Samo jedan avion „E-2C hokaj&quot; (<em>E-2C Hawkeye</em>) teži kao 12 automobila, a nosač tipa „nimic&quot;, kakav je i ovaj na slici, obično nosi bar četiri takve letelice.</p><p>Koliko god to laicima delovalo neverovatno, na ovaj način Američka mornarica štedi velike sume novca. Jedini drugi način za otpremanje vozila pripadnika Mornarice jeste angažovanje još jednog broda. </p><p>S druge strane, čak i u slučaju da neka vozila ne stignu na odredište, transport bi morao da bude plaćen, pa je nadležnima bilo sasvim logično da nosač aviona povremeno pretvore u nosač automobila.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Sonda nestala u Pacifiku</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026998/Sonda+nestala+u+Pacifiku.html</link>
                <description>
                    Ostaci pokvarene međuplanetarne sonde „Fobos-Tlo“, koja je od lansiranja lutala Zemljinom orbitom i najvećim svetskim stručnjacima zadavala muke u određivanju gde bi mogla da padne, survali se u Pacifik, 1.250 kilometara daleko od čileanskog ostrva Velington. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Fobos-Tlo-t.jpg?thumbId=1913980&amp;fileSize=60836&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326627521000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Sonda nestala u Pacifiku" title="Sonda nestala u Pacifiku" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sun, 15 Jan 2012 21:12:10 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026998/Sonda+nestala+u+Pacifiku.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Priča o sondi „Fobos-Tlo&quot; napokon je završena, nakon što su se delovi neispravne međuplanetarne letelice srušili u Pacifik, saopštio je portparol ruskih svemirskih snaga, Aleksej Zolotukin.</p><p><!--[box 11383572]--></p><p>„Prema podacima misije za kontrolu svemirskih snaga, delovi sonde 'Fobos-Tlo' pali su u Pacifik u 17.45 sati po srednjoevropskom vremenu&quot;, rekao je Zolotukin za ruske medije.<br />Ruska svemirska agencija „Roskosmos&quot; za sada nije izdala saopštenje o ovom događaju, iako je ranije dala niz predviđanja na koje bi mesto delovi sonde mogli da padnu.</p><p>Gotovo istovremeno, ruski i američki vojni izvori objavili su kakva je sudbina zadesila ostatke sonde.</p><p><!--[box 11383562]--></p><p>Time je završena pomalo tužna priča o misiji u koju je polagana velika nada da će otkriti šta se krije na Fobosu, jednom od Marsovih satelita.</p><p>Pad delova sonde u okean 1.250 kilometara od ostrva Velington, u Čileu, veliko je olakšanje za ruske vlasti, posle najava da bi mogli da padnu na teritoriju Južne Amerike. </p><p>Ruska svemirska agencija „Roskosmos&quot; prvobitna predviđanja o mestu pada neispravne satelitske međuplanetarne sonde proglasila je netačnim samo nekoliko sati pre početka pada letelice teške 14,6 tona, prenele su strane agencije.</p><p>Fragmenti sonde, prema poslednjim procenama na vebsajtu „Roskosmosa&quot; uoči pada, na Zemljino tlo trebalo je da padnu između 14.36 i 22.24 časova po srednjoevropskom vremenu.</p><p>Ruska svemirska agencija je, međutim, navela da fragmenti letelice neće pasti u Pacifički okean u visini zapadne obale Čilea, kao što je to ranije najavljeno, već u zabačeni kineski deo pustinje Gobi.</p><p>Grupa zadužena za praćenje sonde je prvobitno prognozirala pad sonde u Indijski, a potom <a href="/page/magazine/ci/story/501/%D0%97%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/1026452/%D0%A1%D0%BE%D0%BD%D0%B4%D0%B0+%E2%80%9E%D0%A4%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D1%81-%D0%A2%D0%BB%D0%BE%E2%80%9C+%D1%98%D1%83%D1%80%D0%B8%D1%88%D0%B0+%D0%BA%D0%B0+%D0%97%D0%B5%D0%BC%D1%99%D0%B8+.html" target="_blank"><strong>u Atlantski oken</strong></a>.</p><p><!--[box 11383564]--></p><p>Poslednji proračuni ruskih stručnjaka ukazivali su na to da će ostaci sonde, po moskovskom vremenu u 21.52 (17.52 po srednjoevropskom vremenu) pasti oko 120 kilometara zapadno od argentinskog grada Rozario. </p><p>Sonda, vredna 165 miliona dolara, lansirana je početkom novembra i trebalo je da posluži za istraživanja u orbiti Marsa, kao i dopremanja uzorka tla Fobosa, ali je misija propala zbog kvara čiji su uzroci ostali nerazjašnjeni.</p><p>Ruski svemirski stručnjaci objasnili su da bi svega 20 do 30 delova, ukupne težine ne više od 200 kilograma, trebalo da stignu do površine Zemlje.</p><p><!--[box 11383560]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Pa, ovo nema ni na filmu!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026906/Pa%2C+ovo+nema+ni+na+filmu%21.html</link>
                <description>
                    Zanimljivo bi bilo saznati da li su lopovi, koji su iz bankomata u jednoj radnji u Mančesteru ukrali 6.000 funti, uspeli da isplate bar „građevinske radove“, jer su pre toga šest meseci pravili pravo rudničko okno da bi došli do njega.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Lopovski-tunel-tamb.jpg?thumbId=1913806&amp;fileSize=50596&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326579397000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Pa, ovo nema ni na filmu!" title="Pa, ovo nema ni na filmu!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 16 Jan 2012 12:03:15 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026906/Pa%2C+ovo+nema+ni+na+filmu%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Tunel, dug 30 metara, iskopala je u Foloufildu, predgrađu Mančestera, banda lopova i ukrala 6.000 funti iz bankomata, izjavili su predstavnici policije u ovom gradu na severozapadu Engleske. </p><p><!--[box 11386960]--><!--[box 11386962]--><!--[box 11386964]--></p><p>„Tokom svih godina moje službe, nisam video ništa slično&quot;, priznao je detektiv Ijan Šor.</p><p>Pretpostavlja se da im je trebalo oko šest meseci.</p><p>Naime, bankomat se nalazio unutar jedne radnje u tržnoj zoni Foloufilda, do koje su lopovi prokopali tunel, obezbeđen gredama, sa sve instaliralim osvetljenjem da bi se bolje snalazili u mraku.</p><p>Ispod samog bankomata ih je čekalo i 38 centimetara betona, koji su isekli nekom „teškom mašinerijom&quot;.</p><p>No, šestomesečni „projekat&quot; im se sigurno nije isplatio, jer mašina nije dopunjavana tokom prazničnih dana, pa su odneli svega 6.000 funti.</p><p>Krađa, koja se dogodila u noći između 2. i 3. januara, otkrivena je tek kada je obezbeđenje došlo da dopuni bankomat.</p><p>„Ovi ljudi su očito proveli dosta vremena u osmišljavanju zločina. Ne verujem da su uspeli svoj plan da sačuvaju tajnim toliko vremena, i da nikom ništa ne kažu. Sigurno su dosta vremena proveli u ovom kraju, što su ljudi verovatno primetili&quot;, dodao je detektiv Šor.  </p><p>U Britaniji je zabeležen još samo jedan sličan pokušaj 2007. godine i to u istom kraju, tako da policija veruje da se radi o istoj bandi.</p><p>Međutim, pre pet godina tunel je otkriven na vreme, na 12. metru, i zabetoniran.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Najlepše transseksualne manekenke </title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026710/Najlep%C5%A1e+transseksualne+manekenke+.html</link>
                <description>
                    Činjenica da su rođene kao muškarci nije ih sprečila da postanu najtraženije manekenke sveta. Andrej Pejić, Lea T, Klaudija Čarez samo su neki od transseksualnih modela ponosnih na svoju ženstvenost i uspeh na svetskim modnim pistama.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Tran-tamb.jpg?thumbId=1913482&amp;fileSize=52850&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326553520000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Najlepše transseksualne manekenke " title="Najlepše transseksualne manekenke " />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sun, 15 Jan 2012 19:51:36 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026710/Najlep%C5%A1e+transseksualne+manekenke+.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11382892]--></p><p>Mnogi nisu svesni činjenice da transseksualni modeli preplavljuju modne magazine i modne piste širom sveta.</p><p>Prelepi modeli koji izgledaju i osećaju se kao žene često ne kriju da su rođeni sa muškim reproduktivnim organima.</p><p>Veoma poznat u modnim okvirima, Andrej Pejić je momak koji se ne usteže da pokaže svoju žensku stranu na pisti i pred objektivom.</p><p>Savršenim manekenskim hodom već izvesno vreme predstavlja kako muške tako i ženske kreacije. Ponosan je što je<strong> </strong><a href="/page/magazine/ci/story/461/%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82+%D0%BF%D0%BE%D0%B7%D0%BD%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%85/901988/%D0%90%D0%BD%D0%B4%D1%80%D0%B5%D1%98+%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5+%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0%D1%80%21.html" target="_blank"><strong>svrstan u 100 najseksepilnijih žena sveta</strong></a>, kao i na uspešnu prošlu modnu godinu u kojoj je sarađivao sa Žan-Polom Gotjeom i Markom Džejkobsom.</p><p><!--[box 11382876]--><!--[box 11382878]--></p><p>Zgodna Brazilka Lea T. rođena je kao Leandro Serezo 1981. godine što je nije sprečilo da postane jedna od najpoznatijih svetskih transseksualnih manekeni. Poznata je kao muza visoke mode i kao jedna od omiljenih modela modne kuće <em>Živanši</em>.</p><p>Za Klaudiju Čarez retko ko bi poverovao da je rođena kao muškarac. Svetski poznata plavuša je španskog porekla, rođena u Njujorku, a glumom i manekenstvom počela je da se bavi od 16. godine.</p><p>Učestvovala je u poznatom šou programu <em>America's Next Top Model</em>, ali je diskvalifikovana zbog transseksualizma.</p><p>Lepa i uspešna transseksualna „mama&quot;, argentinka Florensija de la Verga, rođena je 1976. godine kao Roberto Karlos Trinidad.</p><p><!--[box 11382888]--></p><p>Veoma tražena glumica i manekenka ne krije da ima divan brak i blizance rođene uz pomoć surogat majke.</p><p><!--[box 11382882]--><!--[box 11382886]--></p><p>Tajlanđanka Semi, prošlogodišnja je pobednica na najpoznatijem transseksualnom takmičenju zvanom Mis međunarodne kraljice.</p><p>Semi bi mnoge dame pre svega pozavidele na pravilnim crtama lica i devojačkom šarmu sa kojim čovek može samo da se rodi.</p><p>Da transeksualni modeli nisu proizvod današnjice potvrđuju fotografije Britanke Kerolajn Tule Kosi koja je led u tim vodama probila još sedamdesetih godina prošlog veka.</p><p>Imala je zapaženu ulogu u jednom od filmova o čuvenom agentu Džejmsu Bondu, a svojevremeno je pozirala i za magazin <em>Plejboj.</em></p><p>Oprobala se i kao spisateljica i u autobiografiji pod nazivom<em> Ja sam</em> <em>žena</em> (<em>I Am A Woman</em>) detaljno opisala svoja iskustva u svetu glume i mode.</p><p>Ipak, ne treba zaboraviti Robertu Kloazi, Brazilku, prvu transseksualnu manekenku koja je pozirala za <em>Plejboj </em>pre operativnog zahvata promene pola.</p><p>Nakon što je promenila pol Kloazi se slikala za muški magazin <em>Sexy </em>1989. godine, ponela titulu najlepše žene Brazila i uspešno se udala za jednog Švajcarca.</p><p><!--[box 11382884]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Sad je jasno zašto loše voze</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026802/Sad+je+jasno+za%C5%A1to+lo%C5%A1e+voze.html</link>
                <description>
                    Amerikanci se najviše plaše siromaštva, na izborima nemaju problem da glasaju za ženskog kandidata, 56 odsto bilo bi polaskano da im se udvara gej, a čak 24 odsto masturbira u toku vožnje, govore rezultati ankete magazina „Glamur“.

                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/polic-tamb.jpg?thumbId=1913704&amp;fileSize=76302&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326571317000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Sad je jasno zašto loše voze" title="Sad je jasno zašto loše voze" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sat, 14 Jan 2012 21:03:08 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026802/Sad+je+jasno+za%C5%A1to+lo%C5%A1e+voze.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Istraživanje koje je sproveo američki časopis <em>Glamur</em> pokazalo je da 31 odsto muškaraca u SAD masturbira na radnom mestu, a isto toliko prilikom posete roditeljima, dok 24 odsto to radi u toku vožnje.</p><p><!--[box 11377632]--></p><p>Glavna urednica časopisa Sindi Livi navodi da su uprkos ovim pomalo senzacionalističkim statistikama muškarci poslednjih deset godina prilično evoluirali, posebno u odnosu na prava žena i homoseksualce.</p><p><!--[box 11377634]--></p><p>Većina ispitanika je izjavila da bi bez problema glasala za ženu za predsednika države, a 56 odsto je priznalo da bi se osećalo polaskanim kada bi im se gej muškarac udvarao.</p><p>Istraživanje je, takođe, pokazalo da je seks muškarcima glavna dnevna preokupacija (38 odsto). Na novac misle nešto manje (31 odsto).</p><p>I daleko se više plaše siromaštva (36 odsto), nego smrti (23 odsto).</p><p>Čak 84 procenta ispitanih Amerikanaca je priznalo da im ne bi smetalo da njihova partnerka zarađuje 100.000 dolara više od njih.</p><p>Anketa otkriva i da muškarci žele ozbiljnu ljubavnu vezu, a da sve manje vole veštačke grudi. </p><p>Iako su spremni da na predsedničkim izborima glasaju za ženu, 42 odsto muškaraca, ipak, više voli da njihova supruga uzme njihovo prezime.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Najličniji lični dokument</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026782/Najli%C4%8Dniji+li%C4%8Dni+dokument.html</link>
                <description>
                    Kao uspomenu na putovanje u rodnu Australiju, Ričard Ešton je istetovirao podatke iz svog pasoša na leđima. Mada mu se mnogi smeju i misle da je lud, tetovaža mu je više puta pomogla da podigne novac iz banke!
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Ricard-Ešton-t.jpg?thumbId=1913470&amp;fileSize=52015&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326553257000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Najličniji lični dokument" title="Najličniji lični dokument" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sat, 14 Jan 2012 17:27:47 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026782/Najli%C4%8Dniji+li%C4%8Dni+dokument.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11376036]--><!--[box 11376038]--></p><p>Kako bi se uvek sećao svog puta u Australiju, Britanac Ričard Ešton je istetovirao svoj pasoš na leđima. Zapravo onu stranicu sa podacima.</p><p>„Moja devojka je mislila da sam lud, ali sada misli da je smešno. Inače, ljudi koji vide moju tetovažu uvek se nasmeju&quot;, rekao je Ešton za britanski tabloid <em>San</em>.</p><p>Iako mu se mnogi smeju i takođe misle da je lud, tetovaža, kako sam ističe, ima i svoje prednosti. </p><p>Nekoliko puta, kada je zaboravio lična dokumenta, lako je podigao novac iz banke uz jednostavno svlačenje majce pred službenicima koji sa leđa uzimaju podatke.</p><p>„Obično me službenice u banci čudno gledaju, ali im bude drago kada shvate da ne pokušavam da ih prevarim. Ne hodam okolo bez majice, ali kada treba ja je skinem&quot;, rekao je 27-godišnji mladić koji dodaje da mu isti postupak ne pomaže na putovanjima.</p><p>Kao drugi motiv za ovakvo tetoviranje Ričard navodi australijsko poreklo i rodni Sidnej koji je želeo da „ponese na koži&quot;.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Sonda „Fobos-Tlo“ juriša ka Zemlji </title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026454/Sonda+%E2%80%9EFobos-Tlo%E2%80%9C+juri%C5%A1a+ka+Zemlji+.html</link>
                <description>
                    Oko 200 kilograma delova ruske sonde „Fobos-Tlo“ pašće u južni Atlantik između nedelje i ponedeljka. Uprkos činjenici da pokvarena letelica veličine kamiona nosi 12 tona toksičnog tovara, ruski stručnjaci smatraju da ona ne predstavlja opasnost.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Fobos-Tlo-t.jpg?thumbId=1912858&amp;fileSize=73958&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326480599000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Sonda „Fobos-Tlo“ juriša ka Zemlji " title="Sonda „Fobos-Tlo“ juriša ka Zemlji " />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sat, 14 Jan 2012 07:56:17 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026454/Sonda+%E2%80%9EFobos-Tlo%E2%80%9C+juri%C5%A1a+ka+Zemlji+.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Delovi jedne od najtežih i najtoksičnijih svemirskih letelica, ruska sonda „Fobos-Tlo&quot;, pašće u južni Atlantik između nedelje i ponedeljka, potvrdili su zaposleni u svemirskoj agenciji „Roskosmos&quot;.</p><p><!--[box 11370986]--></p><p><!--[box 11370984]--></p><p>Kako stručnjaci predviđaju, delovi sonde biće rasuti 400 kilometara istočno od obale provincije Čubut na jugu Argentine, prenosi agencija AP.</p><p>Ruska svemirska agencija „Roskosmos&quot; je predvidela da će samo 20 do 30 fragmenata „Fobosa&quot;, ukupne težine 200 kilograma, „preživeti&quot; ulazak u atmosferu i pasti na površinu Zemlje.</p><p>Sonda cilindričnog obilika veličine kamiona, a teška 14,6 tona, lansirana je 8. novembra 2011. godine put Marsa da bi do avgusta 2014. godine na Zemlju dopremila 200 grama uzorka njegovog tla.</p><p>Letelica se 11 minuta nakon lansiranja odvojila od rakete „Zenit-2&quot;, a planirano je da zatim dva puta uključi svoje motore kako bi uhvatila pravac ka Marsu. Međutim, to se nije dogodilo i „Fobos-Tlo&quot; ostao je u orbiti Zemlje.</p><p>Zbog planiranog dugog puta do Fobosa, jednog od satelita Crvene planete, sonda i dalje ima 12 tona izuzetno toksičnog goriva.</p><p><!--[box 11370982]--></p><p>Predstavnici „Roskosmosa&quot;, međutim, insistiraju da će toksično gorivo sagoreti u atomosferi i da ne predstavlja opasnost.</p><p>Ovo je treći objekat koji iz svemira pada na Zemlju u proteklih pet meseci - Nasin istraživački <strong><a href="/page/magazine/ci/story/501/%D0%97%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/961394/%D0%88%D0%B5+%D0%BB%27+%D0%B2%D0%B8%D0%B4%27%D0%BE+%D0%BD%D0%B5%D0%BA%D0%BE+%D0%BD%D0%B0%D1%88+%D1%81%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D1%82%3F.html" target="_blank">satelit težine šest tona pao je u septembru</a></strong>, a nemački <a href="/page/magazine/ci/story/501/%D0%97%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/974742/%D0%88%D0%BE%D1%88+%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D0%BD+%D1%81%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D1%82+%D1%98%D1%83%D1%80%D0%B8+%D0%BA%D0%B0+%D0%97%D0%B5%D0%BC%D1%99%D0%B8.html" target="_blank"><strong>satelit od tri tone u oktobru</strong></a>.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Higijena je pola rasizma</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026266/Higijena+je+pola+rasizma.html</link>
                <description>
                    „Javni bazen, samo za belce“ natpis je koji je osvanuo na ogradi jednog bazena u Kolambusu u Ohaju. Kako bi se „oprala“ pred Komisijom za građanska prava i gnevnim sugrađanima, vlasnica bazena je objasnila da „proizvodi za kosu koje koriste crnkinje brzo zamute vodu“. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Bazen-t.jpg?thumbId=1912516&amp;fileSize=70998&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326464773000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Higijena je pola rasizma" title="Higijena je pola rasizma" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sat, 14 Jan 2012 08:00:04 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026266/Higijena+je+pola+rasizma.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Proizvodi za kosu koje crnkinje koriste brzo zamute vodu, tako bar tvrdi vlasnica bazena koja je na ogradu okačila natpis: „Javni bazen, samo za belce&quot;.</p><p><!--[box 11370998]--></p><p>Džejmi Hejn, vlasnica stambenog kompleksa unutar kojeg se nalazi i bazen „samo za belce&quot;, navukla je na sebe, tim natpisom, gnev stanovnika Kolambusa u Ohaju i opomenu Komisije za ljudska prava.</p><p>Komisija je zaključila da postavljanje takvog znaka „ograničava društvene interakcije između belaca i Afroamerikanaca i podržava diskriminaciju usmerenu na sve osobe sa drugačijom bojom kože&quot;.</p><p>Tužbu je podneo Majkl Gun, bivši stanar kompleksa, koji je kako navodi imao neograničen pristup bazenu, sve dok mu u posetu nije došla njegova 10-godišnja ćerka iz prethodnog braka, meleskinja.</p><p>Džejmi Hejn je, tvrdi bivši stanar, „napala&quot; njegovu ćerku da „prlja bazen hemikalijama koje koristi za kosu&quot; i nakon nekoliko dana postavila sporni natpis.</p><p><!--[box 11370996]--></p><p>„Isprva sam bio šokiran, besan i zgrožen. Bili smo veoma uznemireni i iselili smo se iz stana jer nisam želeo da izlažem svoju ćerku poniženju koje nosi poruka sa ovog znaka. Mesecima sam krio od ćerke razloge zbog kojih smo se preselili&quot;, rekao je Gun.</p><p>Bivši stanar, takođe, navodi da se nikada nije sukobio sa Hejnovom oko ovog problema, ali da nema nikakve sumnje da se znak odnosio isključivo na njegovo dete.</p><p>U pokušaju da se odbrani, vlasnica bazena još navodi da je znak zapravo poklon od prijatelja i da datira iz 1931. godine.</p><p>„Ja nemam problem sa rasama, to je samo istorijski znak&quot;, rekla je Hejnova, objašnjavajući da je „ozbiljan kolekcionar antikviteta&quot;.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>„Istetoviraj mi zadnjicu“, plati i ženi me!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026106/%E2%80%9EIstetoviraj+mi+zadnjicu%E2%80%9C%2C+plati+i+%C5%BEeni+me%21.html</link>
                <description>
                    Kako bi došla do novca koji joj je potreban da plati račune, jedna Novozelanđanka pokrenula je internet aukciju pod nazivom „Istetoviraj moju zadnjicu“. Za samo jedan dan ponude su dostigle sumu od 6.500 evra!
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Tina-Beznec-t.jpg?thumbId=1912228&amp;fileSize=47254&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326455519000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="„Istetoviraj mi zadnjicu“, plati i ženi me!" title="„Istetoviraj mi zadnjicu“, plati i ženi me!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Fri, 13 Jan 2012 21:03:54 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026106/%E2%80%9EIstetoviraj+mi+zadnjicu%E2%80%9C%2C+plati+i+%C5%BEeni+me%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Zbog manjka novca Novozelanđanka Tina Beznec pokrenula je onlajn aukciju pod nazivom „Istetoviraj moju zadnjicu&quot; na najvećem sajtu za internet nadmetanje pod nazivom <em>The Trade Me.</em></p><p><em><!--[box 11370406]--></em></p><p>Za samo 24 časa, ponude su prešle 10.000 novozelandskih dolara (6.500 evra), što govori da ima dosta zainteresovanih tatu umetnika koji bi da ostave sopstveni pečat na Tininoj zadnjici.</p><p>Dvadesettrogodišnja devojka došla je do ove neobične ideje jer joj je, kako navodi, novac potreban da plati račune.</p><p>„Možete misliti da sam luda, ali da - pobednik će imati priliku da istetovira šta god želi na mojoj zadnjici&quot;, rekla je Tina.</p><p>U oglasu za nesvakidašnju ponudu, mlada dama je još dodala i nekoliko razloga zbog kojih bi neko možda bio zainteresovan za ovaj poduhvat. Između ostalih navodi i ponudu za brak, biznis promociju i dosadu.</p><p>Tetovaža, veličine devet sa devet centimetara može biti lična, ali i poslovna reklama.</p><p><!--[box 11370404]--></p><p>Tina Beznec, ipak, ne gleda smo svoju dobit. Novozelanđanka planira da 20 odsto dobitka da u dobrotvorne svrhe.</p><p>Svi zainteresovani udvarači, umetnici, biznismeni će moći da učestvuju u ovoj neobičnoj aukciji do petka 20. januara, kada će zvanično biti zatvorena.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Jes' ti buva ili žaba?</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026082/Jes%27+ti+buva+ili+%C5%BEaba%3F.html</link>
                <description>
                    Možda žaba jeste minijaturna, ali je otkriće veliko! Sa svojih 7,7 milimetara dužine, Paedophryne amauensis je sigurno najmanja žaba na svetu, ali najverovatnije i najmanji od 60.000 poznatih planetarnih kičmenjaka.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Zaba-tamb.jpg?thumbId=1912162&amp;fileSize=76980&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326453176000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Jes&#039; ti buva ili žaba?" title="Jes&#039; ti buva ili žaba?" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Fri, 13 Jan 2012 16:49:03 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1026082/Jes%27+ti+buva+ili+%C5%BEaba%3F.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Žaba pronađena na Papui Novoj Gvineji najmanja je žaba na svetu, objavljeno je u stručnom magazinu <em>PLoS One</em>.</p><p><em>Paedophryne amauensis</em> dugačka je 7,7 milimetara i vrlo lako bi mogla biti i najmanji ovozemaljski kičmenjak.</p><p><!--[box 11368738]--><!--[box 11368752]--><!--[box 11368744]--><!--[box 11368742]--></p><p>Istraživači su pronašli i njenog nešto većeg rođaka <em>Paedophryne swiftoruma</em>.</p><p>Naučnici smatraju da je njena veličina povezana sa staništem - šumskim tlom pokrivenim lišćem.</p><p>Žabu je bilo teško uočiti - ne samo zbog veličine već i zbog boje koja joj omogućava da se uklopi u okolinu, i zbog glasa koji podseća na zvuke koje proizvode insekti.</p><p>Vođa istraživačkog tima Kris Ostin, sa Državnog univerziteta Lujzijana, rekao je da je njegova ekipa noću u šumi snimala glasove žaba i da su, naišavši na nepoznati zvuk, želeli da saznaju odakle on dolazi. Ubrzo su utvrdili da dopire sa šumskog tla.</p><p>„Bila je noć, a i ti stvorovi su neverovatno sitni tako da smo posle nekoliko pokušaja jednostavno krenuli da rukama skupljamo opalo lišće i trpamo ga u plastične kese. Onda smo videli te neverovatno male žabe kako skaču u njima&quot;, rekao je Ostin za Bi-Bi-Si.</p><p>Rod <em>Paedophryne</em> otkriven je relativno skoro. Čini ga veći broj vrsta malih žaba koje naseljavaju različite oblasti istočnih šuma Papue Nove Gvineje.</p><p>Istraživači smatraju da se žabe hrane insektima koji su manji od onih koje jedu ostale žabe, i da je moguće da su i one same plen manjim kičmenjacima koji inače ne love žabe.</p><p>Moguće je da ih, među ostalima, love i škorpije.</p><p><!--[box 11368746]--></p><p>Za najmanje žabe na svetu do sada su smatrane brazilska „zlatna žaba&quot; (<em>Brachycephalus didactylus</em>) i njen nešto veći kubanski rođak <em>Monte iberia eleuth</em>. Obe su nešto manje od jednog centimetra.</p><p><!--[box 11368748]--></p><p>Za najmanje kičmenjake do sada je smatrana vrsta riba <em>Paedocypris progenetica</em>, sa dužinom od 7,9 do 10,3 milimetara. Na drugom kraju skale nalazi se plavi kit, čija prosečna dužina od 25,8 metara u zrelom dobu, teško može ikada biti nadmašena.</p><p><!--[box 11368750]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Presušiće osam svetskih reka?</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1025878/Presu%C5%A1i%C4%87e+osam+svetskih+reka%3F.html</link>
                <description>
                    Časopis "National Geographic" objavio je alarmantne podatke o ubrzanom nestajanju osam velikih svetskih reka. Naime, Kolorado, Sir Darja, Amu Darja, Hoangho, Ind, Testa, Rio Grande i Mari uskoro će presušiti zbog prevelike eksploatacije. Posledice nestajanja reka neće se odraziti samo na stanovništvo već i na mnoge ekosisteme širom planete.

                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/reka-tamb.jpg?thumbId=1911928&amp;fileSize=69832&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326419421000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Presušiće osam svetskih reka?" title="Presušiće osam svetskih reka?" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Fri, 13 Jan 2012 14:00:33 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1025878/Presu%C5%A1i%C4%87e+osam+svetskih+reka%3F.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Preveliko i neobazrivo korišćenje voda osam svetskih reka odraziće se na njihov potpuni nestanak, a sumorna budućnost čeka ne samo okolne stanovnike već i čitave ekosisteme.</p><p><!--[box 11366664]--></p><p>Reka <strong>Kolorado (2.333 km)</strong> vodom snabdeva oko 30 miliona ljudi. Zbog velikog iskorišćavanja u poljoprivredne, industrijske i gradske svrhe, voda teško stiže do delte u Kalifornijskom zalivu. Samo jedna desetina njene vode dopre do Meksika, gde se uglavnom koristi za poljoprivredu i snabdevanje gradova južno od granice.</p><p>Sve veća koalicija advokata, zajedno sa časopisom <em>National Geographic</em>, radi na tome da povrati makar deo vode reke Kolorado, u nadi da će regenerisati njenu sada već sušnu deltu i ekosistem. Sve više ljudi interesuje se da pomogne ovoj akciji, šireći svest o važnosti i ulozi reke.</p><p><!--[box 11366666]--></p><p>U Pakistanu se velikom brzinom povećava broj stanovnika i trenutno ih je 170 miliona. Voda reke <strong>Ind</strong> <strong>(3.200 km)</strong> namenjena je za domaćinstva, poljoprivredu i navodnjavanje skoro 90 odsto suvog zemljišta. Koliko su posledice prevelike eksploatacije ove velike reke ozbiljne govori i činjenica da se voda Inda više uopšte ne uliva u okean kod luke u Karačiju.</p><p>Zbog velikih problema prouzrokovanih ovakvim korišćenjem, dolazi i do nemira među stanovništvom, te često izbijaju sukobi i svađe oko vode. Loše vesti, ali i tenzija, proširili su se i na susednu Indiju, dom glečera koji hrane reku, ali koja, nažalost, planira sve veća skretanja toka reke, prenosi <em>National Geographic.</em></p><p>Međutim, nade ima – u regionu se rast broja stanovnika usporava, a javlja se i porast svesti o značaju zaštite velikih svetskih reka.</p><p><!--[box 11366680]--></p><p>Aralsko more u Aziji nekada su punile dve velike reke: <strong>Amu Darja (1.400 km)</strong> na jugu i <strong>Sir Darja (2.212 km)</strong> na severu. Međutim, šezdesetih godina prošlog veka, Sovjeti su odlučili na nahrane okolne stepe, pa su izgradili sistem za navodnjavanje koji se sastoji od 20.000 kanala, 45 brana i više od 80 rezervoara. Sistem je neefikasan i curi, a reka Amu Darja izgubila je najveći deo svog toka i više ne stiže do Aralskog mora.</p><p>Reka Sir Darja malo je bolje prošla od svoje sestre, ali je toliko zagađena da se ne preporučuje njeno korišćenje kao vode za piće ili navodnjavanje.</p><p>Lišeno glavnih izvora vode, Aralsko more je za samo nekoliko decenija svedeno na nekoliko malih jezera. Milioni komada ribe su uginuli, obala se kilometrima povukla od gradova, a ono malo ljudi koji su tu ostali bili su na udaru oluje toksične prašine, koja je posledica industrijskog zagađenja.</p><p><!--[box 11366672]--></p><p>Poslednjih nekoliko godina, Svetska banka finansira izgradnju brana u okviru restauracionog projekta radi regeneracije Sir Darje i onoga što je ostalo od Severnog Aralskog mora.</p><p>Veličanstvena reka <strong>Rio Grande </strong>jedna je od najvećih reka Severne Amerike i dugačka <strong>3.033 kilometara</strong>. No, zbog neumerenog iskorišćavanja od strane Teksasa i Meksika, ova reka skoro uopšte više ne dolazi do Meksičkog zaliva. Posledice eksploatacije ogledaju se i u činjenici da je njen ekosistem veoma ugrožen.</p><p><!--[box 11366674]--></p><p>Hoangho ili <strong>Žuta reka (5.500 km)</strong>, druga je po veličini reka u Kini, posle Jangcekjanga. Kolevka je najranije poznate kineske civilizacije i ima dugu i burnu istoriju u regionu. Već 40 godina Žuta reka jednostavno presušuje pre nego što dođe do mora. Donji tok reke je bez vode čitavih 230 dana godišnje.</p><p>Poslednjih nekoliko godina, kineska vlada preduzima korake da joj povrati snagu, uskraćujući poljoprivrednicima da koriste vodu u nekim delovima toka.</p><p><!--[box 11366676]--></p><p>Reka <strong>Testa (315 km)</strong>, prolazi kroz indijsku državu Sikim i uliva se u reku Bramaputra u Bangladešu. Usled velikog navodnjavanja, reka koju nazivaju „linijom života&quot; u Sikimu, uskoro će presušiti.</p><p>Neophodan je hitan sastanak vlada Indije i Bangladeša, kako bi se rešio problem. Razumna eksploatacija rečne vode sprečiće njeno nestajanje, poručuju indijski ekoaktivisti.</p><p><!--[box 11366678]--></p><p>Najduža i najvažnija reka u Australiji, <strong>Mari</strong>, dugačka je <strong>2.375 kilometara</strong>. Zbog velikog navodnjavanja, reka se povukla, a pojačani salinitet preti da ugrozi useve i ekosistem.</p><p>Reka Mari suočava se i sa problemima kao što su veliko zagađenje i uvođenje invazivnih vrsta riba, poput evropskog šarana. Ako reka presuši ili dostigne nivo zagađenja tako da više ne može da se koristi, nestaće 40 odsto pijaće vode u nekim regionima Australije.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Srbin nadomak Južnog pola</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1025194/Srbin+nadomak+Ju%C5%BEnog+pola.html</link>
                <description>
                    Kragujevački alpinista Dragan Jovović član je ruske ekspedicije koja je 1. januara krenula u osvajanje Južnog pola. Do cilja im je ostalo još 72 kilometra, a ekipa očekuje da će na najjužniju tačku planete stići u rekordnom roku. Svi članovi ekspedicije su u dobrom zdravstvenom stanju.

                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Alp-tamb.jpg?thumbId=1911790&amp;fileSize=32982&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326396650000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Srbin nadomak Južnog pola" title="Srbin nadomak Južnog pola" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 12 Jan 2012 20:32:27 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1025194/Srbin+nadomak+Ju%C5%BEnog+pola.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Četvorica hrabrih alpinista, Srbin iz Kragujevca, Dragan Jovović i tri Rusa - Vladimir Pankratenko, Aleks Abramov i Dimitrij Koznikov, nalaze se na 72 kilometara od najjužnije tačke Zemlje.</p><p><!--[box 11361674]--></p><p><!--[box 11361670]--><!--[box 11361676]--></p><p>Kako Jovović navodi u svom internet dnevniku (www.juznipol2012.com), gde je opisano celo putovanje od prvog dana, ekipa je juče prešla 18,6 kilometara, što je znatno više nego što su planirali.</p><p>Prvobitni plan bio je da prelaze dnevno po 15 kilometara, ali je cela ekipa u odličnoj formi, pa su uspeli i više. Jovović dodaje, da, ako sve prođe po planu, ekspedicija može do najjužnije tačke na planeti da dođe u rekordnom roku.</p><p>Srpski alpinista navodi da se vreme u sredu posle etape naglo pogoršalo, da je počela jaka mećava i da je temperatura pala na -50 stepeni Celzijusa.</p><p>U isto vreme, u pohod na Južni pol krenulo je još četrdesetak ljudi, a Jovović se nalazi u ruskom delu ekspedicije. Među ekipom nema nosača opreme, tako da sami vuku sanke sa opremom teškom 50 kilograma i sami postavljaju logore.</p><p>Inače, Dragan Jovović (53), generalni direktor „Takovo osiguranja&quot; Kragujevac, član je kluba &quot;Extreme Summit Team&quot; iz Beograda i Planinarsko-alpinističkog kluba Kragujevac.</p><p>Prvog januara je, u okviru ruske ekspedicije, krenuo u osvajanje Antarktika i to na stogodišnjicu osvajanja Južnog pola od strane Roalda Amundsena, što se poklapa i sa 110. godišnjicom planinarstva u Srbiji.</p><p><!--[box 11361682]--></p><p>Do sada su samo četiri Srbina pokušala da osvoje hladni, južni kontinent, ali su se sve ekspedicije završile odustajanjem.</p><p><!--[box 11361672]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Direktor škole ukinuo domaće zadatke</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1025766/Direktor+%C5%A1kole+ukinuo+doma%C4%87e+zadatke.html</link>
                <description>
                    Da bi učenike učinio vrednijim i na času pažljivijim i preciznijim, direktor osiječke Osnovne škole „Vijenac“ ukinuo je domaće zadatke, koji po pravilnicima i nisu obavezni.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Domaci-tamb.jpg?thumbId=1911580&amp;fileSize=48475&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326387317000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Direktor škole ukinuo domaće zadatke" title="Direktor škole ukinuo domaće zadatke" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 12 Jan 2012 18:03:23 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1025766/Direktor+%C5%A1kole+ukinuo+doma%C4%87e+zadatke.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Direktor jedne osnovne škole u Osijeku odlučio je da ukine domaće zadatke učenicima, a kao profesor tu praksu sprovodi još od 70-ih godina, objavljeno je na hrvatskom sajtu <em>Indeks</em>.</p><p><!--[box 11360122]--></p><p>„Na stručnim većima posebno se propagiraju domaći zadaci iako ni u jednom pravilniku ne piše da su obavezni. Ja se toga ne držim pa je bio šok kad sam pre 30 godina roditeljima rekao da deca neće imati domaće zadatke. U zamenu su radili na času neviđenom preciznošću i kvalitetom&quot;, rekao je za <em>Glas Slavonije</em> direktor osiječke Osnovne škole „Vijenac&quot; Stjepan Sokol.</p><p>Direktor kaže da će tokom ove školske godine u školi sprovesti istraživanje kako bi novim generacijama dao priliku da izraze svoje mišljenje o domaćim zadacima.</p><p>Sokol tvrdi da na ovaj način želi da učenike u školi učini vrednijim.</p><p>„Mi idemo na to da učenici završe kod kuće posao koji nisu uspeli da dovrše u školi. Na taj način je postignut cilj da učenici tokom nastave budu pažljivi i slušaju jer nikome od njih nije u cilju da satima istog dana sedi kod kuće uz svesku. Osim toga, apsolutno jedinu pravu pomoć, stručnu osobu, oni imaju u školi&quot;, kaže Sokol.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Bekstvo u gaćama</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1025350/Bekstvo+u+ga%C4%87ama.html</link>
                <description>
                    Tradiciju dobro čuvanih zatvora u Japanu je nakon više od 20 godina, svojim bekstvom, prekinuo jedan Kinez. Snalažljivi prestupnik je iskoristio priliku da za vreme rekreacije prvo skine zatvoreničku odeću, a zatim i preskoči pet metara visoki zid. Za „robijašem u gaćama“ traga oko 800 policajaca širom Hirošime.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Kinez-tamb.jpg?thumbId=1911358&amp;fileSize=69430&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326374790000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Bekstvo u gaćama" title="Bekstvo u gaćama" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 12 Jan 2012 14:50:32 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1025350/Bekstvo+u+ga%C4%87ama.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11358520]--></p><p>Bekstvo iz zatvora u Japanu, prvo posle više od 20 godina, danas je glavna vest svih medija u toj zemlji.</p><p>Li Guolin, kineski državljanin, koji je osuđen na 23 godine zatvora zbog pokušaja ubistva i krađe policijskog auta 2005. godine, pobegao je za vreme fiskulture u dvorištu zatvora u Hirošimi.</p><p>Prestupnik je skinuo zatvoreničku odeću i u gaćama se popeo na skelu, a zatim skočio preko pet metara visoke ograde, prenosi <em>Kjodo</em>.</p><p>Na drugoj strani, Guolin je „pao na dupe&quot; a zatim se „brzim koracima udaljio&quot;, citira agencija jednog čuvara.</p><p>Za odbeglim Kinezom traga trenutno oko 800 policajaca.</p><p><!--[box 11358522]--><!--[box 11358526]--></p><p>Pored stroge kontrole železničkih i autobuskih stanica, parkova širom Hirošime, policija je detaljan opis postavila i na internet ne bi li ga što pre uhvatila.</p><p>Organi reda pojačali su svoje prisustvo i ispred škola, a đacima se savetuje da putuju u grupama dok se cela akcija ponovnog hapšenja ne završi.</p><p>Zanimljivo je da je sam Guolin u trenutku bekstva imao i dosta sreće sa senzorima na zidu, koji su baš tada bili isključeni zbog kvara.</p><p>Kako navode japanski mediji, ovo je bilo prvo bekstvo iz zatvora u Japanu u protekle više od dve decenije.</p><p><!--[box 11358524]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Upoznajte Matildu, novu zmiju otrovnicu</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1025122/Upoznajte+Matildu%2C+novu+zmiju+otrovnicu.html</link>
                <description>
                    Nova vrsta zmija otkrivena u Tanzaniji žuto-crne je boje, ima tamnozelene oči i rogove. Otrovnica jeste, ali agresivna nije. Vrsta nosi ime Matilda, po devojčici koja se kao petogodišnjakinja sa timom naučnika brinula o prvim pronađenim jedinkama.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Matilda-tamb.jpg?thumbId=1910512&amp;fileSize=51092&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326310183000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Upoznajte Matildu, novu zmiju otrovnicu" title="Upoznajte Matildu, novu zmiju otrovnicu" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 12 Jan 2012 12:39:24 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1025122/Upoznajte+Matildu%2C+novu+zmiju+otrovnicu.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p align="left">Sedmogodišnja devojčica Matilda, ćerka direktora tanzanskog Udruženja za očuvanje života u divljini Tima Devenporta, ima tu čast da nova vrsta zmije, koja je pronađena u Tanzaniji, nosi njeno ime.</p><p align="left"><!--[box 11356838]--><!--[box 11356840]--></p><p align="left">„Moja ćerka, koja je u vreme kada je zmija otkrivena, odnosno pre dve godine, imala pet godina, postala je fascinirana zmijom i mnogo vremena je provodila gledajući je i pomažući nam da se o njoj brinemo. Tada smo zmiju nazvali Matilda i ime je tako ostalo&quot;, rekao je za agenciju AP, Devenport, jedan od trojice ljudi koji su zmiju pronašli.</p><p align="left">Matilda rogata vipera (<em>Atheris matildae</em>) pun je naziv zmije, koja je pronađena u zabačenim šumama na jugozapadu Tanzanije, ali je tek prošlog meseca predstavljena kao nova vrsta.</p><p align="left">U poslednje tri decenije širom Afrike pronađene su samo tri nove vrste zmija otrovnica, pa je zato poslednje otkriće još vrednije, ocenjuje AP.</p><p align="left"><!--[box 11356842]--></p><p align="left">Afričke vipere često se prodaju na crnom tržištu kao ljubimci, te predstavnici Udruženja za očuvanje života u divljini nisu želeli da otkriju gde tačno nova vrsta živi.</p><p align="left"><!--[box 11356844]--></p><p align="left">Devenport je dodao da nije siguran koliko bi primeraka nove otrovnice moglo biti u divljini, jer je, kako je naveo, teško prebrojati zmije.</p><p align="left"><!--[box 11356846]--></p><p align="left">U izolaciji živi 12 primeraka ove veoma ugrožene vrste, a u planu je da se poveća njihova populacija, naveo je Devenport i dodao da novootkrivena otrovnica Matilda može da poraste do 65 centimetara ili više.</p><p align="left">Svi koji su videli Matildu, navode da izgleda pomalo strašno i opasno. Međutim, kako ističe Devenport, ova žuto-crna lepotica sa tamnozelenim očima i parom zašiljenih rogova najverovatnije jeste otrovna, ali je, u stvari, mirna i nimalo agresivna životinja.</p><p align="left">Devenport je naveo da ujedi nekih otrovnica uopšte nisu opasni po život i da je neke od primeraka Matilde držao u rukama, bez ikakvih problema, mnogo puta.</p><p align="left">Britanac, koji već 12 godina živi u Tanzaniji, rekao je da su zmije, iako ih se većina ljudi boji, uglavnom bezopasne i pomažu da se smanji broj glodara.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Karipsko more, dom čudnovatih vrsta</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1025038/Karipsko+more%2C+dom+%C4%8Dudnovatih+vrsta.html</link>
                <description>
                    Dubine vulkanskih procepa u Karipskom moru, gde je temperatura vode oko 400 stepeni Celzijusovih, naseljavaju mnoge neobične vrste, koje su do sada bile veoma slabo ispitane. „Supermen škampi“, zmijolike ribe i buvoliki ljuskari, samo su deo živog sveta koji nastanjuje najtajnovitije delove morskog dna.

                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Neobicne-vrste-tamb.jpg?thumbId=1910314&amp;fileSize=74977&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326302203000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Karipsko more, dom čudnovatih vrsta" title="Karipsko more, dom čudnovatih vrsta" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 11 Jan 2012 21:04:37 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1025038/Karipsko+more%2C+dom+%C4%8Dudnovatih+vrsta.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Fantastične palmolike anemone sa belim pipcima, škampe koji vide svetlost nevidljivu ljudima i ljuskare koji nalikuju na buve, britanski naučnici uspeli su da snime u najdubljim delovima vulkanskih procepa Karipskog mora.</p><p><!--[box 11353740]--></p><p>Tokom ekspedicije 2010. godine, tim naučnika Britanskog nacionalnog centra za okeanologiju, poslao je sondu &quot;HyBIS&quot;, koja je rađena po narudžbini, da istraži dno Karipskog mora južno od Kajmanskih ostrva.</p><p><!--[box 11353742]--></p><p>Na veliko iznenađenje, naučnici su pronašli na pet kilometara ispod površine, do tada nepoznate, procepe na podvodnoj planini Dent, koja se uzdiže tri kilometra iznad morskog dna. Otkriće je neočekivano, jer takvi topli i kiseli procepi nisu ranije viđeni u toj oblasti.</p><p>Ovakvi rezultati istraživače upozoravaju da su duboki morski vulkanski procepi možda mnogo zastupljeniji u svetskim morima nego što se mislilo.</p><p><strong>Neobični „Supermen škampi&quot;</strong></p><p>Kamere su zabeležile i zapanjujuće snimke novih vrsta providnih škampa, (<em>Rimicaris hybisae)</em>, koje su se kretale u jatima od oko 2.000 jedinki po metru kvadratnom.</p><p><!--[box 11353744]--></p><p>Jedan deo ljušture ove nove vrste škampa dom je bakterija koje se hrane vodonik-sulfidom. Bakterije snabdevaju škampe hranom, u zamenu za sklonište, ali se desi da im ponekad budu i hrana.</p><p><!--[box 11353746]--></p><p>Narandžasti deo ljušture naseljavaju ove specifične bakterije, a predpostavlja se da su ljubičasto-crne tačkice optička tela, uz pomoć kojih škampi mogu da vide svetlost koja je nevidljiva za ljude. <em>National Geographic </em>ih<em> </em>je očigledno s pravom nazvao „Supermen škampi&quot;.</p><p><!--[box 11353748]--></p><p>Slična vrsta, pronađena je 4.000 kilometara dalje, na obodima sličnog procepa na jednom atlantskom grebenu.</p><p><!--[box 11353750]--></p><p>Uporedna istraživanja, predviđaju naučnici, odvešće do objašnjenja kako se bića razvijaju i kreću u dubinama svetskih voda.</p><p>Osim pomenutih vrsta, snimljene su i nove vrste zmijolike ribe (<em>Pachycara)</em>, dužine od 20 - 25 centimetara, nove vrste puževa i buvolikih ljuskara - amfipoda.</p><p>Deo vulkanskog otvora pod nazivom Bibi (nazvan po naučniku Vilijamu Bibiju koji je otkrio otvor) jedan je od najvrelijih delova sa najviše minerala na čitavom okeanskom dnu. Istraživač Britanskog nacionalnog centra za okeanologiju Dag Koneli, koji je učestvovao u ekspediciji, navodi da temperatura vode u ovom delu dostiže čak 400 stepeni Celzijusovih.</p><p>Na ovako velikim dubinama, pritisak vode je 500 puta veći od atmosferskog pritiska na nivou mora, a to može da se poredi sa automobilskim sudarima ogromnog intenziteta, na otprilike svakom centimetru kvadratnom.</p><p>Ne baš prijatno za svakodnevicu, zar ne? </p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Krokodil u poseti papi </title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1024894/Krokodil+u+poseti+papi+.html</link>
                <description>
                    Papa Benedikt XVI „upoznao“ se u Vatikanu sa retkim primerkom krokodila sa Kube, povodom proslave 100. rođendana rimskog „Bio“ zoo-vrta. Krokodil spada u ugrožene vrste, a na svoje stanište se vraća u martu, kada papa planira da poseti Kubu.

                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Kubanski-krokodil-tamb.jpg?thumbId=1910062&amp;fileSize=50235&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326292803000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Krokodil u poseti papi " title="Krokodil u poseti papi " />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 11 Jan 2012 16:37:24 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1024894/Krokodil+u+poseti+papi+.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><!--[box 11351182]--></p><p>Redak primerak kubanskog krokodila donesen je kod pape Benedikta XVI, povodom proslave veka od nastanka rimskog „Bio&quot; zoo-vrta, preneo je AFP.</p><p>Radnik zoološkog vrta, koji ima 1.200 životinja i ima oko 700.000 posetilaca godišnje, „predstavio&quot; je papi krokodila dužine 60 centimetara, koji je donet u Vatikan za vreme jednonedeljne audijencije koju priređuje poglavar Rimokatoličke crkve.</p><p>Kubanski krokodil nalazi se na listi Međunarodne unije za konzervaciju prirode (IUCN) kao ugrožena vrsta - njegova populacija je opala za 80 odsto i ima ih samo na malom delu teritorije Kube.</p><p>Krokodil iz rimskog zoološkog vrta biće vraćen u postojbinu u martu, gotovo u isto vreme kada 84. godišnji papa planira da poseti to ostrvo.</p><p><!--[box 11351180]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Moskovski Mrazograd</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1024582/Moskovski+Mrazograd.html</link>
                <description>
                    Novootvoreni ledeni grad u Moskvi deluje kao iz bajke. U punoj veličini izgrađene su zgrade i zamkovi, kao i klizalište, diskoteka, sala za venčanja, a sve je upotpunjeno šarenim svetlima.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Mrazograd-t.jpg?thumbId=1909528&amp;fileSize=16640&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326269499000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Moskovski Mrazograd" title="Moskovski Mrazograd" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 11 Jan 2012 12:47:28 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1024582/Moskovski+Mrazograd.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>U Moskvi, u parku Sokoliniki, otvoren je ledeni grad, u čijoj izradi je učestvovalo više od stotinu arhitekata, studenata i dizajnera.</p><p><!--[box 11348632]--></p><p>Mrazograd je prvenstveno namenjen najmlađima, jer su im na raspolaganju bioskop, klizalište, diskoteka, ali i zatvor za neposlušne!</p><p>Mislilo se i na zaljubljene, pa postoji i sala za venčanja, crkva i mnogobrojne manifestacije, kreativne radionice, koje su osmišljene tako da i ovu zimu učine nezaboravnom.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Fejsbuk se useljava i u automobile</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1024322/Fejsbuk+se+useljava+i+u+automobile.html</link>
                <description>
                    Navigacionoj tehnologiji i video-uređajima za držanje pažnje deci na zadnjem sedištu uskoro će se pridružiti i Fejsbuk. „Mercedes“ će prvi pristupiti „drumskom“ lociranju prijatelja i prijavljivanju „gde ste, šta ste i kako ste“ preko najveće društvene mreže. Doduše u limitiranom izdanju.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/fejs-tamb.jpg?thumbId=1909180&amp;fileSize=55017&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326219261000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Fejsbuk se useljava i u automobile" title="Fejsbuk se useljava i u automobile" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Tue, 10 Jan 2012 19:17:04 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1024322/Fejsbuk+se+useljava+i+u+automobile.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>U restoranima, parkovima, kancelarijama, gradskom prevozu, proveravanje profila na Fejsbuku postala je uobičajena navika za preko 800 miliona korisnika internet socijalnih mreža. Sada se ta „zaraza&quot; širi i na automobile.</p><p><!--[box 11344914]--></p><p>Naime, nemački automobilski gigant „Mercedes-Benc&quot; društvenu mrežu Fejsbuk uveo je i u automobile sa specijalnom verzijom servisa koji je ugrađen u novi automobilski telematički sistem &quot;Mbrace2&quot;, i koji će biti predstavljen na &quot;Consumer Electronics Show 2012&quot; u Las Vegasu ove nedelje, prenele su danas agencije.</p><p>Funkcionalnost Fejsbuka u automobilu biće limitirana u odnosu na onu kada se ova mreža koristi putem personalnih kompjutera ili preko smart-telefona.</p><p><!--[box 11344912]--></p><p>Par postojećih karakteristika uglavnom će biti bazirano na lociranju, prijateljima i poslu - s obzirom na to da automobili već stižu sa GPS integracijom, mogućnost da ljudi lociraju svoje prijatelje ili gde se održavaju neki događaji, obećavajuća je odlika novog partnerstva.</p><p>Verzija će, za početak, biti ponuđena u automobilima iz „Mercedesove&quot; SL klase za narednu godinu.</p><p><!--[box 11344916]--></p><p>Fejsbuk i „Mercedes&quot; su svesni da je bezbednost ključni faktor za dodavanje još interaktivnih tehnoloških sadržaja u vozila, pa će funkcije za ubacivanja teksta biti onemogućene dok je auto u pokretu.</p><p>Aplikacije novog telematičkog sistema će podržavati ekran u boji visoke rezolucije, lociran pored table, kao i bežična internet konekcija velike brzine. </p><p><!--[box 11344918]--></p><p>Vozač će brzo moći na Fejsbuku da objavi tzv. post brzim kucanjem i okretanjem dugmeta. Ako je destinacija već ubačena u automobilski navigacioni sistem, vozač će automatski moći da objavi na Fejsbuku gde se nalazi na putu i koliko mu treba do destinacije.</p><p>Fejsbuk je jedna od nekoliko specijalno dizajniranih aplikacija uključujući i <em>Gugl</em> i <em>Jelp</em>, koje vozači „mercedesa&quot; mogu brzo koristiti tokom vožnje.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ledeno doba za 1.500 godina?</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1024286/Ledeno+doba+za+1.500+godina%3F.html</link>
                <description>
                    Zahvaljujući velikoj koncentraciji ugljen-dioksida u atmosferi, naučnici predviđaju da šesto ledeno doba na našoj planeti ne može nastupiti bar još 1.500 godina.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Ledeno-tamb.jpg?thumbId=1908976&amp;fileSize=60863&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326208663000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ledeno doba za 1.500 godina?" title="Ledeno doba za 1.500 godina?" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Tue, 10 Jan 2012 16:45:43 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1024286/Ledeno+doba+za+1.500+godina%3F.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Usled visokog nivoa ugljen-dioksida u atmosferi, malo je verovatno da bi novo ledeno doba moglo da zadesi našu planetu u narednih 1.500 godina, navodi se u članku objavljenom u časopisu <em>Nature Geoscience</em>. </p><p>Gasovi su glavni krivci globalnog zagrevanja. Njihova koncentracija dostigla je vrhunac 2010. godine, ostaće u atmosferi još decenijama, čak i u slučaju da se već danas potpuno zaustavi njihovo ispuštanje, ističe se u studiji Svetske meteorološke organizacije (SMO).</p><p><!--[box 11344040]--></p><p>Ledeno doba je geološki period sa značajnim smanjenjem površinske i atmosferske temperature na Zemlji, što za posledicu ima povećanje ledenog pokrivača na planeti.</p><p>Smatra se da je bilo najmanje pet ledenih doba na Zemlji. Tokom tih perioda, postoje ciklusi glacijacije kada se ledeni pokrivač smanjuje i povećava.</p><p>Zvanično, planeta se u poslednjih 10.000 do 15.000 godina nalazi u interglacijalnom razdoblju, čije je trajanje predmet različitih procena.</p><p><!--[box 11344042]--></p><p>„Analitičari predviđaju da će se aktuelni interglacijalni period završiti za 1.500 godina, ukoliko koncentracija CO2 ne pređe 240 ppmv (240 molekula ugljen-dioksida na svakih milion molekula u vazduhu)&quot;, ističe se studiji.</p><p>Trenutna koncentracija ugljen-dioksida, međutim, iznosi 390 ppmv, a na tom nivou povećanje obima ledenog pokrivača je nemoguća.</p><p>Studiju, koja se temelji na varijacijama Zemljine orbite i uzorcima stena, sproveli su istraživači sa Univerziteta u Kembridžu, Univerzitetskog koledža u Londonu, Univerziteta na Floridi i Univerziteta u Bergenu, u Norveškoj.</p><p>Naučnici ne umeju potpuno da objasne razloge koji dovode do ledenog doba, ali smatraju da na taj fenomen utiču promene u Zemljinoj orbiti oko Sunca, koncentracije metana i ugljen-dioksida u atmosferi, kao i pomeranje tektonskih ploča.</p><p><!--[box 11344044]--></p><p>Oni predviđaju porast temperature na Zemlji kao posledicu sve viših nivoa gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi, što može da izazove porast nivoa mora i ekstremne vremenske nepogode.</p><p>Naučnici već dugo upozoravaju da globalna temperatura ne bi smela da poraste više od dva stepena Celzijusa kako bi se izbegle najgore posledice klimatskih promena koje bi planetu mogle da dovedu u opasnost.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>U metro bez pantalona!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1023678/U+metro+bez+pantalona%21.html</link>
                <description>
                    Putnici u podzemnoj železnici u svetskim metropolama poput Njujorka, Londona, Tokija, Istanbula, opet su iznenađeno gledali sugrađane koji su odlučili da iz kuće izađu delimično obučeni. „Dan bez pantalona“ obeležen je 11. put i ima sve više pristalica.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Bez-pantalona-t.jpg?thumbId=1908118&amp;fileSize=74989&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326134606000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="U metro bez pantalona!" title="U metro bez pantalona!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 9 Jan 2012 21:18:38 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1023678/U+metro+bez+pantalona%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Više hiljada ljudi koji se voze metroom u svetskim prestonicama obeležili su tradicionalnu manifestaciju „Dan bez pantalona&quot; i do željenih destinacija su se prevezli u donjem vešu. </p><p><!--[box 11339132]--></p><p>Manifestacija je održana 11. put, a obeležava se tako što na hiljade ljudi ulazi bez pantalona u metro. </p><p>Sve je počelo kao šala, a preraslo u neku vrstu praznika šaljivdžija koji ima sve više pristalica. </p><p>„Dan bez pantalona&quot; počeo je da se obeležava 2001. godine, kada je sedmoro ljudi odlučilo da se skine u gradskom prevozu u Njujorku, a njihova akcija se proširila u više od 60 svetskih gradova poput Londona, Tokija, Meksika, Madrida, Istanbula... </p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Greju dušu i telo</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1023230/Greju+du%C5%A1u+i+telo.html</link>
                <description>
                    Za Kineze nema zime ni na minus 30 - oni jedva čekaju najhladnije godišnje doba da bi uleteli u vrele termalne izvore. Zimski centar u pokrajini Hejlongđang na ovaj način uslužuje na hiljade domaćih turista dnevno.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Topli-izvori-t.jpg?thumbId=1907368&amp;fileSize=60724&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326104556000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Greju dušu i telo" title="Greju dušu i telo" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 9 Jan 2012 14:31:51 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1023230/Greju+du%C5%A1u+i+telo.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Daking, na krajnjem severoistoku Kine. Ni na minus 30, za ove ljude nema zime: vrele termalne vode oporavljaju i dušu i telo.</p><p><!--[box 11335324]--></p><p>„Sjajno je kupati se u tim izvorima, posebno kada je tako velika razlika u temperaturi&quot;, rekla je jedna od gošći.</p><p>Gosti vreme prekraćuju različitim društvenim igrama, ispijanjem vina - sve u snežnom ambijentu. Relaksacija je potpuna.</p><p>„Osećam smirenost u glavi i telu. Topla voda čini da zaboravim na nevolje i svakodnevni pritisak&quot;, rekao je jedan posetilac.</p><p>U zimovalištu Beiguo, zadovoljno trljaju ruke jer broj posetilaca raste.</p><p>„Sve što doživite kupajući se u toplim izvorima, ono što vidite, čujete, osetite, odaje utisak udobnosti. Ljudi žele da tokom zime ostanu u formi&quot;, rekao je Deng Kitijan, direktor zimovališta Beiguo.</p><p>Najviše toplih izvora ima u okrugu Lindian, koji raspolaže sa više od 180 milijardi kubnih metara geotermalnih voda. Resursi su blizu površine zemlje i u izobilju ih ima tokom čitave godine.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Za 20 sekundi nestalo 20 spratova</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1023330/Za+20+sekundi+nestalo+20+spratova.html</link>
                <description>
                    Nekada impozantna zgrada medicinskog centra u Hjustonu, za svega 20 sekundi, kontrolisanom implozijom, svedena je na iznenađujuće malu gomilu šuta.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Zgrada-tamb.jpg?thumbId=1907488&amp;fileSize=65434&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326107485000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Za 20 sekundi nestalo 20 spratova" title="Za 20 sekundi nestalo 20 spratova" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 9 Jan 2012 14:41:50 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1023330/Za+20+sekundi+nestalo+20+spratova.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Šezdeset godina stara građevina od 20 spratova nestala je za svega 20 sekundi.</p><p><!--[box 11335438]--></p><p>Čuveni „MD Anderson&quot;, centar za kancer Univerziteta u Hjustonu, nije uspelo da spase ni lokalno društvo za očuvanje značajnih objekata.</p><p><!--[box 11335440]--></p><p>Jednostavno, ovo nekadašnje arhitektonsko čudo, koje se prostiralo na 500.000 kvadrata, moralo je biti srušeno, jer je ustanovljeno da se temelji urušavaju i da predstavlja opasnost po okolinu.</p><p>Osim toga, menadžment centra, uz saradnju sa ekspertima, procenio je da bi potpuna obnova zgrade iz 1952. godine, koštala više nego da se sagradi nova, pa se odlučio na najradikalniji potez.</p><p>Inače, zdanje koje je pre tačno 60 godina otvoreno kao regionalna kancelarija osiguravajućeg društva, a koje je 1974. godine preuzeo Univerzitet u Teksasu sa idejom da postane njihova upravna zgrada, u aprilu 2010. zvanično je zatvoreno.</p><p>I tako su se juče, tačno u 11.15, oglasile sirene i, posle par trenutaka mučne tišine, počela je serija kontrolisanih eksplozija.</p><p><!--[box 11335442]--></p><p>Na mestu na kojem je posle implozije ostala iznenađujuće mala gomila šuta, planirano je podizanje modernog kliničkog centra i parka.</p><p>Raščišćavanje ostataka biće obavljeno do kraja leta ove godine, a oko 6.000 tona čelika iz konstrukcije biće reciklirano.</p><p><!--[box 11335444]--></p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Izvinjavaju se zbog golog muškarca</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1021876/Izvinjavaju+se+zbog+golog+mu%C5%A1karca.html</link>
                <description>
                    Francuska tekstilna kompanija „La Redut“ bila je prinuđena da se izvinjava zbog reklamne fotografije na internetu, na kojoj se, iza četiri mala manekena za dečju garderobu vidi nudista, i to pored krsta na steni!
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Reklama-tamb.jpg?thumbId=1904548&amp;fileSize=23217&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1325796709000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Izvinjavaju se zbog golog muškarca" title="Izvinjavaju se zbog golog muškarca" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 9 Jan 2012 11:09:20 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1021876/Izvinjavaju+se+zbog+golog+mu%C5%A1karca.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Hit na internetu ovih dana postala je reklamna fotografija francuske fabrike za proizvodnju odeće &quot;La Redoute&quot; na kojoj se iza dece odevene u odeću za plažu vidi goli muškarac koji izlazi iz vode.</p><p><!--[box 11333490]--></p><p>U poruci preko <em>Tvitera</em>, kompanija koja svoje proizvode prodaje putem pošte i jedna je od najvećih francuskih kompanija specijalizovanih za taj način prodaje, napisala je da se izvinjava zbog greške i da čini sve da je ukloni što pre.</p><p>Pokrenuta je i interna istraga kako bi se utvrdilo kako je došlo do propusta, da nezgodni detalj bude uočen tek nakon što je fotografija objavljena na njihovom zvaničnom sajtu.</p><p>Nagog muškarca uočio je neko od posetilaca internet stranice, jer je uz sliku bila ponuđena i opcija „lupa&quot;, radi razgledanja detalja na odeći. Tek tada se na steni u pozadini primećuje i krst. </p><p>Mediji prenose da nudista još nije identifikovan, pa je samim tim ostao nedostupan za komentar o svojoj neočekivano stečenoj „slavi&quot;.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Zbog napretka lažemo više!</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1023086/Zbog+napretka+la%C5%BEemo+vi%C5%A1e%21.html</link>
                <description>
                    Moderne tehnologije osim brojnih prednosti donele su čovečanstvu i više laži. Nedostatak kontakta oči u oči ohrabruje, pa tako u proseku izgovorimo šest laži dnevno. Ipak jači pol to čini češće.


                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/Laganje-tt.jpg?thumbId=1906918&amp;fileSize=44030&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326038434000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Zbog napretka lažemo više!" title="Zbog napretka lažemo više!" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Sun, 8 Jan 2012 18:56:15 +0100</pubDate>
                <category>Zanimljivosti</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1023086/Zbog+napretka+la%C5%BEemo+vi%C5%A1e%21.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Ljudi slažu bliske prijatelje i kolege sa posla putem društvenih mreža, imejlova i mobilnih telefona svakog meseca po 28 puta, pokazalo je najnovije istraživanje britanske kompanije ''Einsurancegroup'', koje je rađeno na uzorku od 2.000 ljudi.</p><p><!--[box 11331426]--></p><p>Zbog moderne tehnologije lakše se odlučujemo za laž, dok oči u oči lažemo tek 17 puta mesečno.</p><p>To znači da izgovorimo laž oko 45 puta mesečno, odnosno slažemo šest puta na dan, navodi se u istraživanju ove kompanije.</p><p>Nedostatak kontakta oči u oči ohrabruje ljude da lažu, istakao je Alan Sanderson direktor kompanije koja je sprovela istraživanje.</p><p><!--[box 11331428]--></p><p>Muškarci lažu češće nego žene, pa tako preko interneta svakog meseca izgovore 31 laž, a žene slažu i do 24 puta.</p><p>„Dok ljudi lažu nekoga gledajući ga u oči javlja se takozvani učinak motivacionog umanjivanja, odnosno vaše telo će pokazati da ne govorite istinu, za razliku od interneta gde ste sigurni da se to neće videti&quot;, objasnio je psiholog Majkl Vudvort.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
    </channel>
</rss>


